Čudnih li diplomskih radova: „Vidljivost LGBTIQ tematike u hrvatskim srednjoškolskim udžbenicima“

Baveći se istraživačkim novinarstvom u vezi sa slučajem povučenog udžbenika prof. Miljenka naišli smo na jedan zanimljiv diplomski rad. Ne pitajte kako smo do njega došli i kojom Google pretragom jer ni sami ne možemo vjerovati na što smo i kako naišli. Sudeći po naslovu članka, riječ je o diplomskom radu koji je mogao nastati jedino na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. O autoru rada ne znamo ništa, no to nije ni bitno, koliko je zanimljivo i tragikomično što studenti stječu titulu magistra na temi o kojoj se raspravlja na organizacijskom odboru za gay pride.

Na odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, student Antonio Elijaš diplomirao je na temi „Vidljivost LGBTIQ tematike u hrvatskim srednjoškolskim udžbenicima“. Prvo što se pitamo jest kako je moguće da je LGBT ideologija prisutna u udžbenicima srednjoškolske djece. Zatim, sljedeće logično pitanje je u kojim se to predmetima spominje LGBT „problematika“? Pod mentorstvom doc. dr. sc. Barbare Kušević u Zagrebu je 2022. obranjen diplomski rad na tu temu. Za potrebe informiranja javnosti o ovom gorućem problemu, pročitali smo i proučili magistarski rad budućeg pedagoga koji će jednoga dana odgajati i vašu djecu u školama.

Za potrebe stjecanja titule magistra pedagogije student Antonio istražio je sadržaj 26 srednjoškolskih udžbenika, pretežito iz društveno-humanističkog polja, što je razumljivo s obzirom da biologija, kemija, fizika, matematika, tjelesna kultura, jezici i sat razrednog odjela baš i nisu područja u kojima će LGBTIQ tematika biti vidljiva u onoj mjeri u kojoj bi to Antonio i mentorica Barbara željeli. Prije nego što nastavimo s ovom temom, moramo uputiti kritiku autoru i mentorici što nisu uključili plusić uz znak LGBTIQ, čime su grubo povrijedili osjećaje i postojanje rodnih identiteta koji su nadišli ovih šest zastupljenih slova iz abecede.

U samom uvodu Antonio nam otkriva rezultat svog istraživanja koje je pokazalo kako je LGBTIQ tematika u udžbenicima obrađena površno, a najzastupljenija je u predmetima vjeronauka i etike koji o toj tematici imaju oprečna mišljenja. Međutim, prostora za napredak ima, zaključuje Antonio, ali i mentorica Barbara te članovi komisije koji titule magistra pedagogije samo tako dijele na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

U uvodu Antonio govori o slaboj istraženosti teme o kojoj piše, te tako u startu šokira komisiju i čitatelje ovog diplomskog rada. Zatim, služeći se „Pojmovnikom rodne terminologije“ iz 2007. godine, koji je napisan prema standardima Europske unije, Antonio objašnjava akronim LGBTIQ. Ukratko, riječ je o lezbijakama, gayevima, biseksualcima, transrodnim (nekada su to bili transvestiti), interseksualcima (biološka mutacija) i queerovcima koji mogu biti i „propitivači“ (questioning). Prve fusnote koje se pojavljuju u diplomskom radu sadašnjeg pedagoga su internetske stranice ni manje ni više nego Zagreb Pridea! Jesu li se za to borili jokićevci u pokušaju reforme školstva u Hrvatskoj?

Ukratko u uvodnom dijelu saznajemo kako je LGBTIQ… baš nam fali taj plusić u akronimu i od sada nadalje ćemo ga koristiti. Naime, LGBTIQ+ populacija u Hrvatskoj je ugrožena manjina čija su prava pod udarom vjerskih i konzervativnih skupina, a još ugroženija su LGBTIQ+ djeca. U drugom poglavlju pod naslovom „Metodologija“, Antonio je dao prizvuk znanstvenosti svom radu u pronalasku LGBTIQ+ tematike u srednjoškolskim udžbenicima. Već na početku autor je otkrio šokantnu činjenicu kako je LGBTIQ+ populacija bila gotovo nevidljiva prije 10 do 15 godina. Što bi tek otkrio da je gledao dublje u prošlost? Osim dekadencije starih civilizacija, te Sodome i Gomore, vjerojatno ne previše. Antonio je u istraživanju koristio dvije vrste analize – kvantitativnu i kvalitativnu. U prvoj analizi tražio je pojmove poput: rodne uloge, spolnost, seksualnost, seksualne orijentacije, dugine obitelji, prava seksualnih i rodnih manjina te raznih drugih LGBTIQ+ pojmova i termina. Ovdje ističemo kako je Antonio shvatio uzaludnost pregledavanja udžbenika iz kemije, fizike i matematike, ali se odlučio istražiti udžbenike iz biologije jer tamo ima ljudske seksualnosti, ne biste vjerovali. A biologija pritom zvuči i znanstvenije od primjerice etike ili sociologije. U kvalitativnoj analizi budući pedagog je analizirao koliko se LGBTIQ+ pojmovi proširuju i analiziraju u udžbenicima i kako su predstavljeni učenicima.

U poglavlju o rezultatima svog istraživanja Antonio je uočio kako se kod mladih potiče strah od seksualnosti te ih se usmjerava na apstinenciju: „Ova tema analizira pogled na seksualno obrazovanje mladih kroz prizmu apstinencijskih programa. Apstinencijski programi seksualnog obrazovanja od seksualnosti zaziru i ističu isključivo negativne posljedice seksualnih aktivnosti te su štetni za mlade LGBTIQ osobe“, piše Antonio, a mi vas podsjećamo da će vam Antonio odgajati djecu u školi i govoriti im o prednosti seksualnih aktivnosti u maloljetničkoj dobi.

Najveće poglavlje ovog rada, uz spomenuto poticanje straha od seksualnosti kod mladih, sadrži sljedeće teme: Seksualna sloboda, Prava istospolnih parova i obitelji, Spol, rod i seksualna orijentacija kao bitne odrednice identiteta, Osvještavanje predrasuda i diskriminacije prema LGBTIQ zajednici, Učvršćivanje/borba protiv rodno stereotipnih uloga i podjela i Udžbenici na putu prema većoj inkluzivnosti.

Ovdje izdvajamo nama najzanimljivije poglavlje o udžbenicima koji putuju prema inkluzivnosti, što je neka nova svrha srednjoškolskih udžbenika. Antonio ovdje izdvaja udžbenik iz sociologije „Školske knjige“ koji je vrlo LGBTIQ+ „friendly“. Kao primjer navodi definiciju „transrodnih“ osoba koje su ovako definirane: „Osobe čiji rodni identitet nije u skladu sa spolom predviđenim rodnim ulogama“. Antonio kaže: „Takve jasno određene definicije su bitne za bolje razumijevanje i edukaciju mladih.“ Opet ponavljamo, ovo je pedagog koji ima pristup školama koju pohađaju djeca. Sljedeći udžbenik koji putuje prema oazi inkluzivnosti jest onaj iz etike koji se suprotstavlja vjeronauku čiji je sadržaj u potpunoj opreci s ovim diplomskim radom. Među najinkluzivnijim udžbenicima našao se i jedan iz povijesti, točnije za treći razred gimnazije u nakladi izdavačke kuće „Profil Klett“, a čiji je urednik – Miljenko Hajdarović!

Što kaže Antonio u posljednjem poglavlju, odnosno zaključku? Premalo je LGBTIQ+ tema u srednjoškolskim udžbenicima i to treba popraviti. Zanimljivo, navodi i kako je zajednica nakon slova „LGB“ dodatno diskriminirana i ugrožena. Nagradu za najinkluzivniji udžbenik dobio je onaj iz etike, a titulu najgoreg odnose svi udžbenici vjeronauka, svih naklada i svih godina izdanja. Na kraju, želimo istaknuti i najzanimljivije izvore za pisanje ovog diplomskog rada: Blaženka Divjak i njezina PowerPoint prezentacija o obrazovnoj reformi općeg obrazovanja, Svjetska zdravstvena organizacija, Zagreb Pride, Forum za slobodu odgoja, RODA (Roditelji u akciji), „seksolog“ Aleksandar Štulhofer i Zakon o životnom partnerstvu. Jesmo li već govorili o tome da je Antonio magistar pedagogije sa pristupom djeci?