Drugo najljepše lice platforme opasnih namjera Možemo!, nakon onoga buduće premijerke Sandre Benčić, Tomislav Tomašević Senf nije uvijek bio sposoban gradonačelnik koji uz sve svoje obaveze stigne i s radnicima Čistoće čistiti grad od smeća. Ne, nije bio profesionalni košarkaš. Nije bio ni graditelj vrtića ni demograf. Krenimo od samog početka.
Senf je rođen u Zagrebu 13. siječnja 1982. godine, a liječnici su mu tada dodijelili muški rod. Osnovnu školu završio je u Zaprešiću gdje je i zaradio nadimak Senf kojeg su mu dali školski drugari jer ih je ime Tomislav podsjećalo na senf „Thomy“. Time pada u vodu ona urbana legenda kako je nadimak dobio jer su svi u njega umakali svoje hrenovke, što je ružna i bezobrazna konstrukcija.
Nakon završenog osmog razreda, Senf upisuje Sedmu gimnaziju u Križanićevoj ulici u Zagrebu. Potom školovanje nastavlja na zagrebačkom Pravnom fakultetu 2000. godine, no odustaje od studiranja na trećoj godini jer je, kako sam kaže, shvatio da ga više zanima društvo i sudjelovanje u društvenim promjenama. Da je bio dovoljno pametan kao Sandra, mogao je 2018. diplomirati pravo. Ostavivši se prava, upisao je politologiju na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Diplomiravši 2010., odlazi na Sveučilište Cambridge na kojemu stječe magisterij iz područja okoliša, društva i razvoja. Pa kako onda Zagreb smrdi?! Nema drugog objašnjenja, osim da ga opstruiraju HDZ-ovci i pokojni Milan Bandić koji nije imao ekološki magisterij sa Cambridgea.
Thomy je oduvijek volio aktivizam, galamu i bacanje po podu. Tako je to kada vas dečki ne zovu na nogomet, ili u Senfovom slučaju na košarku. Već u tinejdžerskim danima Senf je počeo skrbiti za planet Zemlju, prije nego što se sv. Greta od Klimatske pravde uopće i rodila. Pristupio je „Zelenoj akciji“, religijskoj grupi koja štuje Majku Zemlju i upozorava na kraj svijeta zbog visokih temperatura i oceana koji samo što se ne preliju preko svih obalnih gradova na svijetu. Prvi posao Senf je dobio sa 19 godina kada je vodio prvi veliki projekt o mladima i održivom razvoju koji je financirala danska vlada. Vidi čuda, nije iz hrvatskog proračuna.
Punih 20 godina prije nego što će postati zagrebački gradonačelnik, Senf je bio profesionalni aktivist koji se bavio raznim temama. Obnašao je i neke važne dužnosti u važnim organizacijama u kojima je kovao svoj zanat za budući mandat u gradu Zagrebu. Senf je bio predsjednik Mreže mladih Hrvatske, predsjednik Zelene akcije te suosnivač Prava na grad. Za vrijeme Milanovićeve vlade, bio je član nekoliko savjetodavnih tijela uključujući Savjet za mlade i Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša Vlade Republike Hrvatske. Njegov potencijal prepoznat je i u inozemstvu gdje je bio aktivan u globalnom pokretu za ekološku pravdu, kako piše na stranicama Senfovog Instituta za političku ekologiju. Ne, ne radi se o institutu, već o parapolitičkoj civilnoj udruzi koja parazitira na državnom proračunu i stranim donacijama. Ovdje je Senf primao i visoku plaću. Prije toga, i u Zelenoj akciji je bio plaćen za svoj doprinos ekološkoj pravdi. Dragi studenti i svi vi koji želite biti aktivisti i ništa korisno raditi, sreću ćete pronaći u civilnim udrugama. Senf je to vrlo rano shvatio i pogledajte kako je dobro ispao – u financijskom pogledu.
Kao što smo spomenuli, Senfove talente prepoznali su globalni ratnici za klimatsku pravdu koji su ga i poslali na Cambridge preko britanske stipendije Chevening i stipendije sveučilišta Cambridge Overseas Trust. Tomislav je sudjelovao i na desetak UN-ovih ministarskih konferencija o održivom razvoju, a na globalnoj razini bio je počasni mladi savjetnik UN-ove organizacije za okoliš UNEP. Zlobni i neobrazovani teoretičari zavjere rekli bi da je Senf inozemni politički projekt instaliran s namjerom da zelene i klimatske agende provodi u Hrvatskoj. No, budimo realni i spustimo se na zemlju, Senf je ekološki Nikola Tesla koji je imao sreće da njegove talente i sposobnosti prepoznaju svjetski filantropi kojima je u interesu jedino ljudska sreća i spas planeta Zemlje.
Malo tko zna, no Senf je veliki intelektualac i autor brojnih publikacija koje eto nitko nije prepoznao u hrvatskoj znanosti. Kako piše na stranicama njegovog lažnog instituta, pisao je „policy“ analize, teorijske tekstove, znanstvene članke, empirijske studije i edukacijske priručnike iz raznih istraživačkih područja. Napisao je i nekoliko priručnika za mlade o javnoj politici. Ako to piše na lažnom institutu, sigurno se radi o legitimnim i stvarnim znanstvenim radovima i nemjerljivom Senfovom doprinosu znanosti u Hrvatskoj. Hvaleći se svojim „radovima“ istaknuo je publikaciju „Poruka u boci“ u kojoj piše o okolišnom pravu i upravljanju obnovljivim prirodnim resursima. Prije nego što je ušao u aktivnu politiku, na lažnom institutu bavio se istraživanjem teorije zajedničkih dobara, demokratizacijom željezničkih usluga, participativnim modelima upravljanja vodnim uslugama i uslugama gospodarenja otpadom.
Sigurno se pitate kako Senf kao ovako stručan eko znanstvenik ne uspijeva u gospodarenju otpadom u gradu Zagrebu? Spomenuli smo HDZ i pokojnog Bandića, no mora biti nešto drugo. Možda fašizam i ustaštvo kojeg Senf i njegova partizanska rodno nedefinirana ekipa iz Možemo! tjeraju vatrom na Trnjanskim kresovima 8. svibnja? Vrijeme će pokazati tko je taj koji opstruira Senfa u obnašanju gradonačelničke dužnosti, no jedno je sigurno – nije riječ o njemu i njegovim upravljačkim sposobnostima jer se 20 godina neumorno pripremao Zagrebu pokazati što je to ekološka pravda i kako se upravlja gradom od milijun stanovnika.
Na kraju želimo istaknuti jednu zagrebačku bitku koju je Senf vodio kao čelnik Zelene akcije prije 13 godina. Riječ je o spašavanju i nedavanju Varšavske! Iako nije uspio spriječiti izgradnju podzemne garaže na Cvjetnom, ostao je upamćen kao hrvatski William Wallace dok su ga jake snage interventne policije odvodile sa ilegalnog opstruiranja gradilišta u centru grada. Tamo je nadahnuo mnoge buduće možemovce i možemovke, poput Urše Raukar koja je u Senfovom maženju s asfaltom prepoznala politički pokret koji će iskorijeniti fašizam iz Hrvatske i odvesti grad i državu u novu i sretniju zelenu budućnost. I crvenu također.
O bitci za sprječavanje izgradnje crkve na Savici sada nećemo pričati jer je to za Senfa svježa i otvorena rana kojoj će trebati vremena da zacijeli. Tek što mu je eksplodirao Jakuševac, Kaptol je dobio deset zemljišta za gradnju novih crkava. Nije lako biti Senf ovih dana, ali bilo je prekrasno biti Senf prije ulaska u aktivnu politiku. Novaca i putovanja napretek, a nigdje žuljeva.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.
© 2024 popodnevnik.hr, Sva prava pridržana.
Jude Martinez
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.