Što je Sinoda o sinodalnosti?

U Vatikanu je u tijeku događaj pod nazivom Sinoda o sinodalnosti. Prosječan katolik možda bi znao reći što je sinoda, no što je sinoda o sinodalnosti, većina laika ne zna, ne razumije ili nije ni čula za taj pojam. Papa Franjo pokrenuo je taj projekt u listopadu 2021. s glavnim pitanjem: „Koje nas korake Duh poziva poduzeti kako bismo rasli u našem zajedničkom hodu?“ Odgovore i promišljanja na to pitanje biskupima su trebali dostaviti vjernici laici. Nakon biskupijske, nacionalne i kontinentalne faze, sada je u tijeku njezina završna faza koja se odvija u Vatikanu, a nastavit će se i u listopadu iduće godine kada će službeno završiti. Cilj Sinode jest papi Franji dati neobvezujuće savjete na temu: „Za sinodalnu Crkvu, zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“.

Što je sinoda? Prema kanonskom pravu sinoda je „skupština biskupa izabranih iz raznih krajeva svijeta koji se sastaju u određena vremena da bi unaprjeđivali tijesnu povezanost s rimskim biskupom i da bi mu savjetima pružali pomoć u zaštiti i porastu vjere i ćudoređa, u obdržavanju i učvršćivanju duhovne stege i da bi proučavali pitanja koja se odnose na djelovanje Crkve u svijetu.“ Sinoda je trajna instituciju koju je 1965. osnovao papa Pavao VI. s nakanom da širi koncilski duh. No, što je sinodalnost? Međunarodno teološko povjerenstvo Kongregacije za nauk vjere sinodalnost je definiralo kao „djelovanje Duha u zajedništvu s Kristovim Tijelom te u misionarskom hodu naroda Božjeg.“

Neki od kardinala izrazili su zabrinutost oko tema i načina kako će se sinoda odvijati. Takozvane „dubije“ (sumnje) papi Franji poslali su kardinali Walter Brandmüller (Njemačka), Raymond Burke (SAD), Zen Ze-Kiun (Kina), Juan Sandoval Íñiguez (Meksiko) i Robert Sarah (Gvineja). Papinim odgovorom kardinali nisu bili zadovoljni pa su mu poslali novo pismo i zamolili ga da odgovori sa „da“ ili „ne“. Papa na novo pismo nije odgovorio. Što je bio sadržaj dubija? Kardinali su od pape tražili jasne odgovore na pitanja o:

1.)   Reinterpretaciji Božje objave na temelju aktualnih kulturnih i antropoloških promjena

2.)   Blagoslivljanju istospolnih parova

3.)   Crkvi kao sinodalnoj instituciji

4.)   Ređenju žena u svjetlu „promjene teologije Katoličke crkve“

5.)   Odrješenju svakog grijeha, bez nužnosti kajanja

Kardinali su tražili jasne odgovore na vrlo jednostavna pitanja o nauku Katoličke crkve o kojima će se raspravljati na Sinodi. S obzirom da papa nije dao jasne i cjelovite odgovore, kardinali su preformulirali svoje dubije i zatražili izravan odgovor. Prefekt Dikasterija za nauk vjere Victor Manuel Fernández oštro se obrušio na „pobunjene“ kardinale rekavši da je papa već odgovorio na njihova pitanja i da ne može biti rob njihovih prohtjeva.

Pitanja koja će se otvoriti na Sinodi s razlogom izazivaju zabrinutost i kod klera i kod laika. Ređenje žena (đakonise), svećenički celibat, pastoral „LGBTIQ+“ osoba, veće sudjelovanje laika u donošenju odluka i učenje od drugih vjerskih zajednica s razlogom izazivaju kontroverze. O tim pitanjima raspravljat će i imati pravo glasa izaslanici koji nisu isključivo biskupi, uključujući žene, po prvi puta u povijesti održavanja neke sinode. Koliko podjela izaziva ovaj događaj u Crkvi govore nam dijametralno suprotna mišljenja dvojice biskupa koji su nedavno u medijima iznijeli svoje mišljenje o Sinodi. Nadbiskup Anthony Fisher iz Sydneya poziva na oprez po pitanju sinode. U intervjuu u Rimu rekao je da nije svaki događaj u Crkvi Božja volja. Duh Sveti ne može biti izgovor za sve što se događa na sinodi i u Crkvi, a sam sadržaj sinode ne smije proturječiti Evanđelju, smatra nadbiskup Fisher. S druge strane, njemački biskup iz Essena Franz Josef Overbeck brani sinodu, osobito njemački Sinodalni put koji je iz samog Vatikana primio upozorenja da potkopava moral i nauk Katoličke crkve, prvenstveno oko pitanja istospolnih veza i ređenja žena. Biskup Essena smatra da Crkva mora slušati glasove modernog vremena.

Tko je od ove dvojice biskupa u pravu? Što će izaći iz ove sinode i kakve će posljedice imati na Crkvu? Ono što je već sada vidljivo jest velika podjela među vjernicima, teolozima, svećenicima, biskupima, pa i između samog Pape i njegovih kardinala. Duh Sveti na kojega se često poziva u radu ove sinode zasigurno nije duh podjele.