Boris Havel na HRT-u: Ljevica je već desetljećima žarište antisemitizma

U Studiju 4 Hrvatske radio-televizije gostovao je profesor sa Fakulteta političkih znanosti izv. prof. dr. sc. Boris Havel, stručnjak za Bliski istok i povijest Izraela, te autor knjige „Arapsko izraelski sukob – Religija, politika i povijest Svete zemlje“. Govorio je o aktualnim događanjima na Zapadu po pitanju antisemitizma i prosvjedima za Palestinu nakon početka rata u Izraelu. Objasnio je svoju tezu kako je ljevica, a naročito ona ekstremna, već desetljećima žarište antisemitizma u Europi i SAD-u.

Novinar Petar Vlahov iznio je primjer jednog sveučilišta u New Yorku gdje je osoblje angažiralo policiju kako bi zaštitili studente židovskog porijekla. Ispada da je antisemitizam čučao i isplivao na površinu nakon dugo vremena te sada svjedočimo nekom novom Holokaustu, rekao je Vlahov. Gost u studiju nadovezao se na tu tvrdnju i iznio mišljenje da se antisemitizam kroz posljednjih nekoliko desetljeća, od 1970-ih, prebacio na lijevi i ekstremno lijevi politički spektar. Naravno, ima ga i na ekstremno desnom spektru, no ta je politička opcija danas vrlo marginalna u usporedbi s ljevicom. Većina novinara i političara danas je šokirana činjenicom otkud antisemitizam na ljevici, posebno na onoj liberalnoj koja se diči ljudskim pravima, govori Havel. Temu antisemitizma na ljevici trebalo je od 70-ih godina intelektualno procesuirati, smatra Havel. Barem su sada karte na stolu i svima je jasno tko stoji iza čega, rekao je Havel i ukazao na prosvjed za Palestinu u Zagrebu iza kojeg je također, kao i u svijetu, stajala ekstremna ljevica. Na tim se prosvjedima vikalo „Allahu Akbar“ i mahalo kojekakvim zastavama, a zanimljivo je i to da je na tim prosvjedima, kao i New Yorku, bila prisutna grupacija ljudi koja sebe naziva antifašistima. Havel je podijelio s javnošću i izjavu jednog zagrebačkog rabina koji mu je rekao kako su se Židovi distancirali od antifašista jer su uočili kako antifašisti više mrze Židove nego fašiste. O tome je Havel, kako je sam rekao, pitao rabina što se čekalo dosad? Naime, on je o tome pisao godinama, pa čak i u časopisu Židovske općine.

Odmah na početku rata, točnije na dan najvećeg masakra židovskog stanovništva nakon Holokausta, 7. listopada 2023. brojne ljevičarske organizacije, aktivisti, političari i javne osobe stale su u obranu Hamasovog zločina navodeći kako su oni produkt izraelske kolonizacije i ugnjetavanja Palestinaca kroz povijest. Organizacija marksističkih uvjerenja „Black Lives Matter“, nedugo nakon Hamasovog masakra objavila je svoju potporu Palestincima slikom terorista na paraglajderu, što je bio jedan od načina kako su radikalni islamisti ušli na teritorij Izraela i počinili masovne pokolje. U Hrvatskoj, radikalna ljevica koju predstavlja Radnička fronta također je izrazila svoju podršku teroristima okarakteriziravši državu Izrael kao kolonizatorsku i okupacijsku silu koja se koristi apartheidom protiv Palestinaca. Spomenuti prosvjed u Zagreb uistinu je bio ljevičarski prosvjed na kojemu su, kao i u svijetu, prisustvovali uglavnom samozvani antifašisti, liberali, marksisti i lijevi politički spektar. Državi Izrael nijekalo se pravo na postojanje, a sva ratna stradanja prikazivala su se isključivo kao krivica Izraelaca.