Politika

Bosanac je odbio braniti Hrvatsku, nagovarao je mladiće da ne služe vojsku, a sada mu je stalo do braniteljskih mirovina?

Foto: Snimka zaslona, Gordan Bosanac, Facebook

Gordan Bosanac, profesionalni homoseksualac i eurozastupnik ekstremno lijeve stranke Možemo, nakon što je iscrpio temu Palestine i srbijanskih studenata, te napravio pauzu od priuštivog stanovanja, sada se zalaže za veće mirovine branitelja koji su nastavili raditi nakon rata. Na Facebooku je iz Bruxellesa zavapio: „Više od 70 tisuća branitelja zaslužuje veće mirovine!“ Pogledamo li u njegovu prošlost, teško je reći da je Bosancu stalo do branitelja i njihovih mirovina.

 

„Zamislite da branite zemlju, a onda nakon rata odlučite nastaviti raditi – da bi vas država na kraju kaznila manjom mirovinom?“, dodao je Bosanac. Zamislite, kaže on… Mogao je znati kako je to, ali je izabrao zamišljati s nama nekada u budućnosti. A zamislimo kako se osjećaju branitelji kada ih zastupa ni manje ni više nego Gordan Bosanac koji se javno žalio na težak život homoseksualaca u desetljeću kada su mnogi mladići ginuli na bojišnicama diljem Hrvatske.

 

Za vrijeme rata, kao mladi peder u ormaru, danas 52-godišnji Bosanac je između 1990. i 1993. bio član Nogometnog kazališta Montažstroj iz Zagreba. Svoju „orijentaciju“ je skrivao, za Hrvatsku se nije htio boriti, ali je zato 1999. postao aktivist Antiratne kampanje Hrvatske. Radio je na projektu prigovora savjesti i civilne službe. Slobodan Milošević još je uvijek bio na vlasti, Hrvatska je bila razrušena, vukovarske kuće bez krovova, a Bosanac je došao na ideju da što više mladića odgovori od vojne službe.

 

Tko je Gordan Bosanac, Benčićkin glasnogovornik stranke opasnih namjera „Možemo!“?

 

Što je Antiratna kampanja Hrvatske?

 Što je Antiratna kampanja Hrvatske najbolje nam svjedoči činjenica da su iz nje proizašle udruge povezane sa strankom Možemo, poput Documente Vesne Teršelič, Centra za mirovne studije Sandre Benčić i Gordana Bosanca, B.a.b.e.-a Sanje Sarnavke, Centra za žene žrtve rata ROSA Nele Pamuković i drugih. I dok su ove udruge tobože protiv rata i svakog nasilja, istovremeno časte i glorificiraju zločinački partizanski pokret i stišću šake na Trnjanskim kresovima. Spomenute udruge na „Oluju“ gledaju kao na zločin i magnum crimen hrvatske države 1990-ih. Feministice povezane s ovim udrugama pozivale su i na fizičko uklanjanje muškaraca koji mole krunicu na trgovima te njihov kazneni progon. Toliko o ljudskim pravima...

 

Antiratnu kampanju Hrvatske većina hrvatske javnosti je za vrijeme rata doživljavala kao petu kolonu. Dok se Hrvatska grčevito branila 1991. i kasnije nastojala osloboditi svoja područja i postići mir, Antiratna kampanja Hrvatske zanemarivala je činjenicu da se rat s hrvatske strane nije mogao izbjeći i da je on Hrvatima bio nametnut. Glavni prigovor Antiratnoj kampanji bio je taj da ona nije uvažavala pravo Hrvatske na obranu od agresije. Ovaj pokret izjednačavao je sve strane u sukobu, iako je razlika između agresora i žrtve bila kristalno jasna.

 

Kada bismo na čelo mladića stavili petokraku, stranka Možemo vjerojatno bi poduprla vojni rok

 

Stranci Možemo nije stalo do branitelja

 Bosanac je odbio stati na stranu žrtve i suočiti se s agresorom. Bosanac je radio protiv interesa Republike Hrvatske kada je djelovao u Antiratnoj kampanji Hrvatske. Stranci Možemo nije stalo do branitelja. Da jest, ne bi ih dijelili i vezivali uz petokraku i šumske razbojnike iz 1940-ih. Ne bi ih dijelili na one koji su se ranije umirovili i one koji su nastavili raditi.

 

Gdje su možemovci za „Oluju“? Nariču s Vesnom Teršelič iz Documente. Na obljetnicu Vukovara bacaju „vence“ za sve žrtve rata, a ne nose jedan na grob Blage Zadre. U Knin 5. kolovoza dolazi samo Tomašević i to po protokolarnoj dužnosti kao gradonačelnik glavnog grada Hrvatske. Rada Borić, Sandra Benčić, Vilim Matula, Jelena Miloš, Teodor Celakoski, Ivana Kekin, Gordan Bosanac i drugi ne slave „Oluju“. Njihova je „oluja“ proslava ulaska komunista u Zagreb 8. svibnja 1945. i ponovno porobljavanje Hrvatske u Jugoslaviji s glavnim gradom Beogradom. Staljinov „antifašizam“ je vrijednost Možemo.

 

Hrvatska vojska i branitelji nisu Bosančev interes osim ako će mu poslužiti za stranačku propagandu i jeftino skupljanje političkih bodova. Vojska koja ne smeta ni Antiratnoj kampanji Hrvatske ni stranci Možemo je jedino ona s petokrakom. Možda u to društvo još ulazi i Hamas, o čijim zločinima, zvjerstvima i radikalnom islamizmu ne govore kada vrište za Gazu.

 

Želite ocrnjivati Hrvatsku i raditi protiv njezinih interesa? Centar za mirovne studije zapošljava!

2 Comments

Jude Martinez
Feb 6, 2020

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.

Elizabeth Jason
Feb 6, 2020

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.

Write a Comment

POPODNEVNIK

Neovisni portal komentara, analiza i stavova.

info@popodnevnik.hr

Kategorije

© 2026 popodnevnik.hr, Sva prava pridržana.

Ujedinjeni protiv antifašizma