Dubravko Gvozdanović: Ceuta je samo još jedan primjer koliko je Europa ranjiva

Vojni analitičar, branitelj Vukovara i ovlašteni sudski vještak za balistiku, vatreno i hladno oružje, Dubravko Gvozdanović u svojoj najnovijoj objavi iz serijala „Pogled iskosa s branika Domovine“ osvrnuo se na migrantsku krizu u španjolskoj enklavi Ceuti, ocijenivši da je riječ o ozbiljnom upozorenju za sigurnost Europske unije.

Prema njegovim riječima, oko 60.000 migranata u vrlo je kratkom vremenu pokušalo probiti granicu Europske unije kod Ceute. Iako španjolske vlasti navode da je situacija stavljena pod nadzor te da je većina migranata vraćena u Maroko, Gvozdanović ističe kako napetosti na graničnom području nisu prestale.

Ursula von der Leyen oglasila se oko invazije migranata na Španjolsku: Komentari na X-u sve govore

Gvozdanović:  Apsolutno nemoguće da takav događaj nastane spontano

 Podsjeća da je Španjolska rasporedila dodatne vojne snage, pripadnike Guardia Civila i policije, dok je Maroko pojačao nadzor s druge strane granice te prihvatio povrat velikog broja migranata. Navodi i da su tijekom prvih dana krize zabilježeni incidenti, uključujući pljačke trgovina i narušavanje javnog reda, dok posljednje informacije, kako tvrdi, govore o 67 poginulih migranata.

Posebno naglašava kako smatra da je „apsolutno nemoguće da takav događaj nastane spontano“, obrazlažući da okupljanje tolikog broja ljudi zahtijeva organizaciju, komunikaciju i vrijeme.

Govoreći o mogućim uzrocima krize, Gvozdanović navodi da su se na društvenim mrežama pojavile teorije o mogućoj ulozi SAD-a i Izraela, povezane sa španjolskom politikom prema Bliskom istoku, odnosno odnosima prema Izraelu i američkoj politici prema Iranu. Kao dio tih rasprava spominje analizu američkog analitičara Michaela Rubina, povezanog s think tankom Middle East Forum, koja je objavljena nekoliko mjeseci prije aktualnih događaja. U toj se analizi, navodi Gvozdanović, Ceuta i Melilla spominju kao mogući instrument političkog pritiska na Španjolsku.

Međutim, pritom izričito upozorava da vremenska podudarnost nije dokaz povezanosti. „Valja istaknuti kako to nije dokaz da su kasniji događaji uistinu povezani s Rubinom, Middle East Forumom, SAD-om ili Izraelom. Za takvu tvrdnju trebalo bi imati konkretne dokaze, a ne samo vremensku podudarnost.“

Dodaje kako mu je zanimljivije to što se scenarij opisan u toj analizi nekoliko mjeseci kasnije djelomično ostvario, ali smatra da je pitanje tko je eventualno potaknuo migrantski val manje važno od pitanja kako su španjolske sigurnosne i obavještajne službe dopustile razvoj krize takvih razmjera.

Thomas Bauer o migrantskoj invaziji na Španjolsku: 'Jasno da bu navala'

Ceuta predstavlja upozorenje cijeloj Europskoj uniji

 Gvozdanović postavlja pitanje jesu li sigurnosna upozorenja postojala te zašto nije pravodobno reagirano. Smatra da bi, ako su upozorenja postojala, izostanak preventivnog djelovanja predstavljao ozbiljan propust, a ako nisu bila prepoznata, riječ je o velikom obavještajno-sigurnosnom neuspjehu.

„U ozbiljnoj sigurnosnoj politici nema opravdanja u kojem je za poraz kriv isključivo napadač ili neprijatelj. Ako ste napad dočekali nespremni, odgovornost je prije svega vaša.“

Podsjeća kako je, prema njegovoj ocjeni, Maroko i ranije koristio migrantski pritisak kao politički instrument, posebno tijekom krize 2021. godine, zbog čega smatra da aktualne događaje ne treba promatrati kao izolirani incident.

Gvozdanović zaključuje da Ceuta predstavlja upozorenje cijeloj Europskoj uniji jer pokazuje da se njezina vanjska granica može naći pod ozbiljnim pritiskom i biti probijena u vrlo kratkom vremenu.

Na kraju svoju poruku ilustrira usporedbom sa šahom: „Protivnik će uvijek pokušati iskoristiti našu pogrešku. Zato odgovornost za poraz nije u tome što je on bio bolji, nego u tome što smo mu svojim propustima omogućili pobjedu.“

Tihomir Dujmović o ideji Hrvoja Klasića da na otoke naselimo migrante: 'Jeste li vi normalni?'