Istoričar Tvrtko Jakovina: U Jajcu su postavljeni temelji hrvatske države

Ima li nečeg nečasnog u borbi onih koji su 1943. ratovali za slobodu naših krajeva i stvorili današnje granice Hrvatske? Pitanje je to koje je jugoslavenski istoričar sa hrvatskog Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina postavio u zaključanom članku na „Telegramu“. Ne treba niti pročitati cijeli članak, a kamoli još i platiti da bi smo vidjeli kako Tvrtko brani komunistički partizanski pokret kao državotvornu hrvatsku ideju bez koje hrvatske države danas ne bi bilo.

U samom naslovu Tvrtko se pita: „Zašto vlasti sramotno ignoriraju odluke partizana kojima su prije 80 godina postavljeni temelji današnje Hrvatske?“ Nevjerojatno kako Hrvatska i njena vlast danas ne priznaje petokraku i zločinački komunistički režim koji je izvršio najveći pokolj nad hrvatskim narodom 1945., u godini u kojoj je tobože oslobođen od tiranije i fašizma. Najveći apologet Josipa Broza Tita u hrvatskoj akademskoj zajednici zabrinut je za antifašističku tradiciju u Hrvatskoj koju još prenose jedino živi borci iz razdoblja 1941.-1945. i srpska nacionalna manjina. Piše Tvrtko: „Antifašistička tradicija gurnuta je u dvostruku nišu: jednu čine entuzijasti, još uvijek živi borci, a drugu u okrilje srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Što će se s tom tradicijom dogoditi bude li sutradan HDZ-u za formiranje vlasti dovoljna koalicija s Domovinskim pokretom?“ Kakve li tragedije za Tvrtka i još žive borce, sada već stogodišnjake, što će takozvana „antifašistička tradicija“ nestati ako se hrvatski narod ubrzo ne probudi i shvati da je partizan, a ne hrvatski branitelj, stvorio i obranio hrvatske granice.

Nadalje, srpska nacionalna manjina ne nosi nikakvu antifašističku tradiciju, osim ako Tvrtko misli na onu petokraku na šljemovima JNA koji su 1991. zajedno s kokardom napadali Hrvatsku? Je li se uopće dogodio Domovinski rat za Tvrtka? Čitajući njegove članke i slušajući njegova predavanja ispada da je pitanje hrvatske državnosti, demokracije i slobode riješeno 1945. godine. Za čije su onda granice ratovali hrvatski branitelji u Domovinskom ratu? Ustaške? Da Hrvati nisu obranili „avnojevske“ granice 1991. bi li Srbi u Hrvatskoj njegovali antifašističku ili četničku tradiciju? S obzirom da su snovi o Velikoj Srbiji na teritoriju Hrvatske uništeni 1995., Srbi koji se ne mire s hrvatskom državom zauzeli su nešto mekši stav prema Hrvatima, onaj antifašistički. Koliko mekši ako i taj stav vidi ustaše na svakom koraku, prosudite sami.

Vidi li Tvrtko u Domovinskom pokretu neki novi ustaški pokret? Zazirući od moguće koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta, Tvrtko predviđa da će antifašizam u Hrvatskoj nestati na duboku žalost cjelokupnog hrvatskog naroda koji se 1991. također identificirao s osloboditeljima partizanima, što možemo vidjeti u niti jednoj postrojbi hrvatske vojske iz vremena onog pravog oslobodilačkog rata 1990-ih.

Gdje još živi antifašizam u Hrvatskoj? Jesu li Tvrtko, Hrvoje, Zoran Pusić i Antifašistička liga toliko zadojeni jugoslavenstvom da ne vide kako je hrvatski narod odbacio njihovo viđenje povijesti koja je počela 22. lipnja 1941. godine? Komunistički jugoslavenski pokret poražen je 1991. kada je Hrvatska proglasila samostalnost i u nametnutom ratu istjerala i petokraku i kokardu sa hrvatske zemlje. U Jajcu 29. studenog 1943. nije postavljen nikakav temelj hrvatske države. Republika Hrvatska nastala je u Domovinskom ratu, raskidanjem svih veza sa Srbijom i jugoslavenskom idejom. Kako bi rekao hrvatski povjesničar Zlatko Hasanbegović: „Jugoslavija je negacija hrvatske države, a hrvatska država negacija je jugoslavenske države“. Vrlo jednostavna formula za shvatiti, nešto kao Pitagorin poučak u historiografiji.

Koliko Tvrtko prihvaća ovu državu i njen stvarni temelj – Domovinski rat i odbacivanje jugoslavenske komunističke ideje, svjedoči njegov članak za „Jutarnji list“ od 5. kolovoza 2023. Dok je narod slavio konačno oslobođenje Hrvatske u najsjajnijoj bitci naše povijesti, Tvrtko je tipkao naslov: „I 28 godina od Oluje fakulteti njeguju mitove, politička religija je nacionalizam, a prošlost nas dijeli“. Zamislite, „Oluja“ i pobjeda u Domovinskom ratu nas dijeli, kaže Tvrtko koji svojom interpretacijom povijesti dijeli narod na ustaše i partizane, antifašiste i fašiste, njegujući jugoslavenski nacionalizam i mitove partizanske borbe za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Budolončarist Tvrtko Jakovina samo elokventnije govori ono što dr. sc. Zoran Pusić zamuckuje u svojim bijednim retoričkim nastupima u medijima tumačeći nam kako postoji samo jedna demokratska i slobodarska politička opcija u Hrvatskoj – antifašistička i partizanska utemeljena na Jajcu pod vodstvom velikog državnika Josipa Broza Tita.