Iz Vatikana Crkvi u Njemačkoj: Nema pregovora oko ređenja žena i homoseksualnosti

Ovih dana papa Franjo odgovorio je na pismo njemačkih katolkinja koje su izašle iz njemačkog Sinodalnog puta i 6. studenog papi poslale pismo u kojem su izrazile zabrinutost za jedinstvo Crkve u Njemačkoj s Rimom. Četiri katolkinje: dvije teologinje, jedna novinarka i jedna filozofkinja, napustile su njemačku sinodu zbog propitivanja i pokušaja mijenjanja katoličkog nauka po pitanju ređenja žena, homoseksualnosti i drugih tema oko kojih u Crkvi nema rasprave. Papa je ženama odgovorio 10. studenog i poručio svim njemačkim katolicima da se usredotoče na molitvu, post, Euharistiju i izlazak među ljude. Izrazio je bojazan i zabrinutost za Crkvu u Njemačkoj koja se udaljava od nauka Crkve i zajedništva s Rimom. U intervjuima medijima papa je za njemački Sinodalni put izjavio da ga vode „elite“ pod utjecajem ideologija.

Nakon što je Sveta Stolica pismom od 6. siječnja 2023. zabranila osnivanje Sinodalnog vijeća za provođenje odluka njemačkog Sinodalnog puta, u javnost je dospjela vijest o novom pismu iz Vatikana upućenom njemačkim biskupima. Njemački katolički tjednik „Die Tagespot“ 24. studenog objavio je pismo iz Rima s potpisom Državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina u kojemu se Crkvu u Njemačkoj upozorava da je skrenula na pogrešan put u svom sinodalnom hodu. Kako prenosi hrvatski katolički portal Bitno.net, pismo s datumom 23. listopad zaprimila je glavna tajnica Njemačke biskupske konferencije Beate Gilles, koja ga je potom proslijedila svim biskupijama u Njemačkoj.

U prvom dijelu pisma njemačke biskupe podsjetilo se da unutar Crkve postoji univerzalna Sinoda o sinodalnosti koju treba slijediti, a ne osnivati paralelne puteve, u ovom slučaju Sinodalni put započet 2019. godine. Osim biskupa, u njemačkom Sinodalnom putu sudjelovali su i laici okupljeni u „Središnjem vijeću njemačkih katolika“, najveće njemačke katoličke organizacije. Članovi te laičke udruge javno su istupali protiv nauka Crkve i zagovarali promjene po pitanjima homoseksualnosti, ređenja žena, svećeničkog celibata i spolnog morala. Neki sudionici Sinodalnog puta izašli su iz njegovih struktura, pogotovo nakon kritika iz Vatikana. Međutim, ono što je alarmantno, većina njemačkih biskupa nije stala uz Rim, štoviše, mnogi su se složili s nevjernim laicima u brojnim pitanjima. Nekoliko sastanaka Crkve u Njemačkoj s Rimom već je održano, a predviđeni su i novi u siječnju, travnju i srpnju 2024. godine.

Najoštriji tonovi u Parolinovom pismu upućenom njemačkim biskupima tiču se odnosa prema ređenju žena i promjeni crkvenog stava prema homoseksualnosti. Papa Franjo je više puta odbacio mogućnost ređenja žena, pozivajući se na pokojnog papu sv. Ivana Pavla II. koji je u dokumentu „Ordinatio Sacerdotalis“ potvrdio i zaključio stav Crkve da je ređenje žena nemoguće i neprihvatljivo. Po pitanju homoseksualnosti, Parolin je istaknuo da je „objektivna moralna procjena seksualnih odnosa između osoba istog spola precizno i sigurno uspostavljena“. Njemačkim biskupima izdao je oštro i nedvosmisleno upozorenje u slučaju mijenjanja nauka Crkve, zaprijetivši disciplinskim posljedicama i mogućom ekskomunikacijom. Zasad nema odgovora od strane njemačkih biskupa niti na papino pismo katoličkim ženama niti na službeni dopis iz Vatikana s potpisom kardinala Parolina. Međutim, oni koji su ovladali Sinodalnim putem nisu propustili komentirati upozorenje Svete Stolice. „Središnje vijeće njemačkih katolika“ priopćilo je da je ovo pismo znak dobrog dijaloškog procesa između Njemačke i Rima, naglasivši da ne postoje pitanja o kojima se ne može raspravljati.

Pismo Svete Stolice njemačkim biskupima jasno i nedvosmisleno potvrđuje nauk Katoličke Crkve i upućuje opravdano upozorenje Crkvi u Njemačkoj da joj prijete disciplinske posljedice i u konačnici ekskomunikacija u slučaju pokušaja ređenja žena i redefinicije nauka o homoseksualnosti. Ono što je važno istaknuti oko ovog sukoba između Njemačke i Vatikana jest činjenica da se i u Sinodi o sinodalnosti pojavljuju iste tendencije kao u Njemačkoj. Nisu toliko izražene, ali sudionici Sinode, poput isusovca Jamesa Martina, otvoreno i bez straha od posljedica pokušavaju pokrenuti pitanja redefinicije homoseksualnosti. Također, na Sinodi sudjeluju laici, niži kler i pripadnici drugih vjera, čime se grubo krši hijerarhijski ustroj Crkve. Iako će na kraju papa donijeti odluku o eventualnim promjenama u načinu rada unutar Crkve, ne smije se dopuštati propitivanje i pokušaje potkopavanja crkvenog nauka oko morala i ljudske seksualnosti. Na sve takve pokušaje treba odgovarati brzo i odlučno uz jasno definirane posljedice, kao što je to učinio kardinal Parolin.