Kako funkcionira američki politički sustav: Predsjednik, Kongres i Vrhovni sud

Sjedinjene Američke Države imaju predsjednički sustav demokracije u kojem je vlast podijeljena između izvršne, zakonodavne i sudske grane. Cilj takvog uređenja jest spriječiti koncentraciju moći u rukama jedne osobe ili institucije te osigurati međusobnu kontrolu vlasti.

Walsh dao kratko i precizno objašnjenje zašto su republikanci izgubili izbore

Predsjednik – izvršna vlast

 Predsjednik SAD-a istodobno je šef države i šef vlade. Vodi izvršnu vlast, upravlja saveznom administracijom, određuje smjer državne politike, predstavlja zemlju u međunarodnim odnosima i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga.

Predsjednički mandat traje četiri godine, a ista osoba može biti izabrana najviše dva puta. Predsjednik može predlagati političke inicijative, ali ne može samostalno donositi zakone. Za to mu je potrebna suradnja Kongresa.

Kongres – zakonodavna vlast

 Kongres je američki parlament i sastoji se od dva doma: Zastupničkog doma i Senata. Njegova je glavna zadaća donošenje saveznih zakona, odobravanje državnog proračuna, odlučivanje o porezima i nadzor nad radom izvršne vlasti.

Zastupnički dom (House of Representatives) ima 435 članova s pravom glasa. Zastupnici se biraju svake dvije godine, a broj predstavnika pojedine savezne države ovisi o broju njezinih stanovnika. Stoga mnogoljudne države, poput Kalifornije, imaju više zastupnika od manje naseljenih država, poput Wyominga.

Senat (Senate) ima 100 članova, odnosno po dva senatora iz svake od 50 saveznih država. Mandat senatora traje šest godina, a izbori se organiziraju tako da se svake dvije godine bira približno trećina Senata. Za razliku od Zastupničkog doma, Senat svim saveznim državama daje jednaku zastupljenost, bez obzira na broj stanovnika.

Senat ima i posebne ovlasti: potvrđuje brojne predsjednikove nominacije, uključujući ministre i savezne suce, te odobrava međunarodne ugovore potrebnom dvotrećinskom većinom.

Dnovinarstvo HRT-a: Kako su ocrnili ICE, izostavili ključne činjenice i plasirali zavaravajući naslov

Kako se donose zakoni?

 Prijedlog zakona mora dobiti potporu i Zastupničkog doma i Senata. Nakon što oba doma prihvate istu verziju zakona, on se šalje predsjedniku na potpis. Predsjednik ga može potpisati ili staviti veto. Kongres može nadjačati predsjednički veto ako prijedlog ponovno podrži dvotrećinska većina u oba doma. To znači da predsjednik nema neograničenu zakonodavnu moć.

Vrhovni sud – sudska vlast

 Treću granu vlasti čini sudstvo, na čijem je vrhu Vrhovni sud SAD-a. Ima devet sudaca koje nominira predsjednik, a potvrđuje Senat. Njihova je zadaća tumačenje Ustava i odlučivanje o tome jesu li zakoni i postupci vlasti u skladu s njim. Suci u pravilu obnašaju dužnost doživotno, odnosno dok se ne povuku ili ne budu uklonjeni.

Sustav međusobne kontrole vlasti

 Američki sustav počiva na načelu Checks and Balances, odnosno međusobne kontrole i ravnoteže vlasti. Predsjednik može staviti veto na zakone, Kongres može nadzirati njegov rad i pokrenuti postupak opoziva, Senat može odbiti njegove nominacije, a Vrhovni sud može proglasiti zakon neustavnim.

Važno je i to da predsjednik ne mora pripadati stranci koja ima većinu u Kongresu. Primjerice, predsjednik može biti republikanac, dok demokrati imaju većinu u Zastupničkom domu. U takvoj situaciji donošenje zakona često zahtijeva političke pregovore i kompromise.

Američki i hrvatski sustav – glavna razlika

 Hrvatska je parlamentarna republika, dok je SAD predsjednička republika. U Hrvatskoj Vlada ovisi o povjerenju saborske većine, a predsjednik vlade vodi izvršnu vlast. U SAD-u predsjednik ima zaseban izborni mandat i ne treba povjerenje Kongresa kako bi ostao na dužnosti.

Zaključno, američki politički sustav temelji se na podjeli vlasti i ravnoteži između predsjednika, Kongresa i sudstva. Nijedna od tih institucija ne može samostalno upravljati svim aspektima države, što je temeljna značajka američkog ustavnog poretka.

'Hrpa Karenica': Krajnje glupo ponašanje čelnika EU-a pretvorilo ih je u Trumpove neprijatelje