Ne zaboravimo: Sandra Benčić je potpisnica Deklaracije o zajedničkom jeziku

Stranka Možemo i Sandra Benčić sada se junače i tobože brane hrvatske interese tražeći od Sabora da se izjasni da Srbija ne može pregovarati o ulasku u Europsku uniju dok se vlast u njoj ne smijeni, jer je s počastima pokopala ratnog zločinca Ratka Mladića. Četnik Aleksandar Vučić je i najavio izbore, na kojima će vjerojatno pobijediti. Koliko god Možemo želi „pumpati“ za neku demokratsku i pristojnu Srbiju, to im se uvijek obije o glavu. A ne treba ni smetnuti s uma da je bivša „kandidatkinja za premijerku“ Sandra Benčić potpisnica Deklaracije o zajedničkom jeziku.

„Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika“, pisao je Večernji list 2017. godine donoseći popis svih potpisnika Deklaracije.

Upišite 'Srpska pravoslavna crkva' u tražilicu Državne riznice: Pogledajte sve te milijune eura…

Benčić kao 'ljudskopravaška aktivistkinja'

 Ukratko, u Deklaraciji se tvrdi da se u tim državama upotrebljava jedan zajednički standardni jezik policentričnog tipa. Dokument se zalaže za „ravnopravnost svih varijanti, slobodu jezičnog izbora te protivljenje jezičnoj diskriminaciji, segregaciji i nepotrebnom 'prevođenju' među govornicima. Cilj mu je smanjiti političke i nacionalističke podjele povezane s jezikom“.

Oni koji su ga potpisali iz Hrvatske spadaju u kategoriju „postjugoslavena“, ljudi koji se teško ili nikako ne odriču jugoslavenskog komunističkog nasljeđa. Jedna od njih je i Benčić, u trenutku potpisivanja mirovna i ljudskopravaška aktivistkinja iz udruge Centar za mirovne studije koju financiraju i država i Grad Zagreb i strani donatori.

Mijić: Izjava Sandre Benčić je tipičan primjer političkog ekstremizma

Potpisnici su postjugoslaveni i Jugoslaveni, možemovci i udrugari, novinari Novosti…

 Osim Benčić, Deklaraciju su, između ostalih, iz Hrvatske potpisali: književnica Ivana Bodrožić, Boris Dežulović, Toni Gabrić iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, filozof Srećko Horvat, Viktor Ivančić, Dejan Jović, pisac Damir Karakaš, lingvistica Snježana Kordić, Predrag Lucić, deklarirani Jugoslaven i Telegramov kolumnist Dragan Markovina, novinar Vladimir Matijanić, Nela Pamuković iz Ženske mreže Hrvatske, Boris Pavelić, Jurica Pavičić, Drago Pilsel, pisac Marko Pogačar, Boris Postnikov, Vedrana Rudan, Sanja Sarnavka, lezbijska aktivistica i književnica Mima Simić, Rade Šerbedžija, Slobodan Šnajder, Vesna Teršelič, Ladislav Tomičić, Ante Tomić i brojni drugi.

Koji su zajednički nazivnici? Osim postjugoslavenstvo, to su i Novosti, LGBT, Možemo i civilne udruge povezane s – Možemo.

Nataša Škaričić vs. pacijent Milijan Brkić: Što je 'zlatni sat' za redakciju Novosti?