Nikica Barić: Šibenik pod upravom Nezavisne Države Hrvatske

Povjesničar Nikica Barić autor je znanstvenog članka „Šibenik pod upravom Nezavisne Države Hrvatske“ koji je objavljen 2003. godine u „Časopisu za suvremenu povijest“.

Na osnovi arhivskih i objavljenih izvora, piše u radu, autor prikazuje kako je u gradu Šibeniku i njegovoj neposrednoj okolici djelovala uprava Nezavisne Države Hrvatske. U Šibeniku je dva puta uspostavljena vlast NDH. Prvi put u travnju 1941. neposredno nakon sloma Kraljevine Jugoslavije. Ovo je trajalo vrlo kratko, budući da je Šibenik, kao i znatan dio Dalmacije, već u svibnju 1941. ušao u sastav Kraljevine Italije. Nakon talijanske kapitulacije u rujnu 1943., Šibenik je opet ušao u sastav NDH, čija je uprava u tom gradu trajala do pred kraj 1944., kada su u grad ušli jugoslavenski partizani.

Ustaše na Jadranu: Povjesničar Nikica Barić o „prodaji“ Dalmacije i povratku hrvatske obale u sastav NDH 1943.

Nijemci su prije svega gledali svoje interese

 Evo što piše u zaključku rada: „Prva uprava NDH u Šibeniku trajala je vrlo kratko tijekom travnja 1941. Šibenik su ubrzo okupirali i anektirali Talijani, što je trajalo sve do rujna 1943. godine. Ovakav razvoj događaja je u svakom slučaju pridonio pristajanju hrvatskog stanovništva uz partizane, kao snazi koja se suprotstavljala talijanskoj aneksiji.

U rujnu 1943. NDH je zbog talijanske kapitulacije opet dobila mogućnost uključivanja područja izgubljenih Rimskim ugovorima. Iz podataka je vidljivo kako su se vlasti NDH u Šibeniku suočavale s brojnim teškoćama koje su uvelike ograničavale njezin utjecaj i ugled - slaba opskrba hranom, slabe prometne veze, razarajuća saveznička bombardiranja. Hrvatsko stanovništvo Šibenika i njegova obalnog područja i dalje je dobrim dijelom podržavalo partizane, a velikim im se dijelom i pridružilo. Čini se da je u šibenskom zaleđu, u kojem su uz Hrvate živjeli i Srbi, stanje bilo drukčije. Nepovjerenje između ova dva naroda očitovalo se u činjenici da su Hrvati ipak više pristupali ustašama, a Srbi četnicima.

Odnos vlasti NDH prema njemačkoj vojsci bio je višeznačan. S jedne strane Nijemci su bili saveznici NDH i upravo je prisutnost njihovih postrojbi i omogućavalo postojanje uprave NDH na tom području – povlačenje Nijemaca značio je i slom uprave NDH, koja se samostalno nije mogla suprotstaviti partizanima. S druge strane, Nijemci su prije svega gledali svoje interese, kojima su često dodatno umanjivali vjerodostojnost NDH, kao npr. provođenje odmazde za partizanske napade i evakuacije hrvatskog civilnog stanovništva s tog područja. Nijemcima je bilo neshvatljivo međusobno nepovjerenje i netrepeljivost vlasti NDH i četnika, budući da su i jedne i druge željeli uključiti u zajedničku borbu protiv partizana. U tom smislu oni su sebe smatrali čimbenikom koji će uspostaviti mir i sigurnost na tom području.

Nikica Barić: Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne Države Hrvatske, 1941.-1945.

Nijemci su uspostavili suradnju sa srpskim četnicima

 S druge strane, upravo su njemačke akcije odmazde i represije prema civilnom stanovništvu onemogućavale da se to i ostvari. Dok se u rujnu 1943. činilo da je držanje njemačke vojske prema civilnom stanovništvu bolje od postupaka talijanske vojske, do kraja 1944. takav dojam je hrvatsko stanovništvo dobrim dijelom izgubilo. Upravo zbog nemogućnosti vlasti NDH da na tom području ustroje jake vojne snage, Nijemci su uspostavili suradnju sa srpskim četnicima, koji su na tom području bili dosta jaki. Zanimljivo je da je dio dužnosnika NDH u Šibeniku surađivao s partizanima. Ostali dužnosnici su u najmanju ruku s malo oduševljenja provodili interese NDH, a posebno ustaškog pokreta, a prije svega su se pokušavali brinuti, s više ili manje uspjeha i napora, za neposredne interese šibenskog stanovništva.

U tom smislu je dolazak ustaškog dužnosnika Ante Ferare u Šibenik početkom 1944. trebao značiti pokušaj provođenja beskompromisne ustaške politike, što nije imalo većeg uspjeha, budući da se na stanovništvo Šibenika ustaše uglavnom nisu mogli osloniti.

Povjesničar Nikica Barić o Klasićevoj knjizi o Miki Špiljku: Nedorečeno, površno i nestručno