Pero Kovačević: Deklaraciju o osudi zločina komunizma progurao je ondašnji Klub HSP-a

Političar, pravaš i bivši saborski zastupnik Pero Kovačević na svom je Facebooku opisao proces i ključne faktore u donošenju „Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. do 1990. godine“.

Napomenuvši kako je 23. kolovoz „Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima“ koji su obilježili 20. stoljeće, ustvrdio je kako je Hrvatska zadnja zemlja koja je donijela „Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. do 1990. godine“.

Vlahović o sramotnom istupu Denisa Latina: Ostat će trajno uhljebljen kršeći sve norme

Kovačević: Prijedlog smo napisali Slaven Letica i ja

 „Hrvatski sabor donio je Deklaraciju 30. lipnja 2006. godine, na prijedlog nas nekolicine tadašnjih zastupnika Kluba HSP-a (pokojnog S. Letice, M. Rožića, T. Tadića, A. Đapića, P. Trgovčevića, V. Jukića, R. Tomašić i mene)“, napisao je Kovačević, odnosno ne na prijedlog Vlade, HDZ-a, SDP-a ili bilo kojeg drugog aktera.

Prijedlog Deklaracije napisali su on i Slaven Letica, kazao je Kovačević.

Nadalje piše: „Slaven Letica i ja smo predstavili i branili Prijedlog Deklaracije na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Rasprava je bila žustra sa namjerom odbijanja Deklaracije, ali smo ih učinkovito matirali i rekli da Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa pravnim stečevinama EU“.

Odbačena je točka o lustraciji

 Prijedlog koji je sadržavao 14 točaka gotovo je u cijelosti prihvaćen od tadašnje HDZ-ove većine, s izuzetkom 14. točke koja je izbačena iz deklaracije a glasila je: „14. Konačno, Hrvatski sabor drži da svi oni koji su osobno počinili ili sudjelovali u počinjenju zločina totalitarnog komunizma u Hrvatskoj ili nad Hrvatima u svijetu trebaju biti sudski gonjeni i da nikako ne bi smjeli raditi na poslovima javne uprave, javnih službi, odgoja i obrazovanja, javnog informiranja, pravosuđa i na svim drugim poslovima koji su povezani ili mogu biti povezani sa zaštitom i promicanjem ljudskih prava i djelovanjem pravne države“.

U prijevodu, odbačena je točka koja govori o – lustraciji!

Nikita Stoja prozvala šutljivu vlast Možemo: To je selektivno sjećanje, političko licemjerje i ideološka nostalgija