Putin: Rusija nema interesa boriti se s NATO savezom

Suprotno izjavama ukrajinskog predsjednika Zelenskog, američkog predsjednika Bidena, europske carice Ursule von der Leyen i ratnog huškača i Glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, Rusija neće napasti niti jednu članicu NATO-a, ako je vjerovati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Rusija u ratu s NATO savezom nema nikakvih interesa, rekao je Putin u odgovoru na optužbe američkog predsjednika da će nakon eventualne pobjede u Ukrajini ruska vojska okrenuti svoje snage na sljedeću žrtvu, ujedno i članicu NATO-a.

U velikom intervjuu koji se emitirao na ruskoj državnoj televiziji Putin je satima odgovarao na brojna pitanja okupljenih novinara na već tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za medije. Priče o sukobu Rusije s NATO-om nakon pobjede u Ukrajini Putin je ocijenio promašenim: „To je potpuna besmislica – i mislim da to predsjednik Biden shvaća“, rekao je Putin. Bidenovo predviđanje Trećeg svjetskog rata ruski predsjednik ocijenio je pokušajem opravdanja loše američke politike prema Ukrajini i Rusiji. „Rusija nema razloga, nema interesa, niti geopolitičkih, niti gospodarskih, niti vojnih, niti političkih za vojni sukob s NATO savezom.“

Upitan što će Rusija napraviti po pitanju Finske koja se priključila savezu, Putin je rekao kako će ruska vojska pojačati svoju obrambenu prisutnost na tom dijelu Rusije. Pristupanje Finske NATO-u ocijenio je stvaranjem problema tamo gdje problema nema. Politiku proširenja NATO saveza i njegovo postojanje okarakterizirao je kao „dokaz arogantnog načina na koji se Zapad nosi s ruskim pogledima na sigurnost.“ Govoreći o budućim odnosima sa Zapadom rekao je da će se morati pronaći zajednički jezik jer Rusija nikamo neće otići, a rat u Ukrajini će se nastaviti sve dok se ne ispune uvjeti za mir. To su: denacifikacija, demilitarizacija i neutralnost Ukrajine. U tom pogledu, za Rusiju se ništa nije promijenilo u vezi s ratnim ciljevima, rekao je Putin. „Milom ili silom, ostvarit ćemo te ciljeve“, odlučan je ruski predsjednik.

Medijima je rekao kako ruska vojska ima inicijativu na bojištu i da je nedavno zaustavila ukrajinsku operaciju prelaska Dnjepra na jugu. Besmislene vojne operacije ukrajinskih snaga Putin je ovako objasnio: „Čini se da se ukrajinski pristup sastoji u tome da, dok putuju okolo i mole Zapad za pomoć, moraju pokazati da ukrajinske snage imaju neke šanse da ostvare bilo kakav uspjeh, bez obzira na žrtve. Jednostavno govoreći, istjerani su odande i to je sve.“ Iznio je podatak kako se trenutno u Ukrajini nalazi 617 000 vojnika! O pomoći Ukrajini Putin smatra da će se ona nastaviti, ali u manjoj mjeri jer je entuzijazam za kijevski režim opao. Kao glavni uzrok rata naveo je širenje NATO-a na istok, nadomak ruskih granica i u Ukrajinu, što je za rusku sigurnost neprihvatljivo: „Sve je to vodilo do ove tragedije, prisilili su nas da nešto poduzmemo“. O odnosima sa SAD-om rekao je da će se popraviti onoga trenutka kada će Washington prednost davati kompromisu i dogovoru, a ne oružju i isključivosti prema Rusiji.

Usporedimo li narativ Zelenskog, Bidena i von der Leyen s Putinovim, možemo zaključiti kako nam navodni diktator iz Moskve govori više istine negoli naši vrli demokrati i vođe „slobodnog svijeta“. Lakše je povjerovati Putinu da neće napasti Europu, nego povjerovati njemačkom ministru obrane da će krenuti ruski „blitzkrieg“ ako padne Ukrajina. Što se tiče diplomacije i statusa Ukrajine, zapadni čelnici moraju shvatiti da pobjede protiv Rusa na bojnom polju neće biti i da se mora postići diplomatsko rješenje u kojemu će se u obzir uzeti i pitanje ruske nacionalne sigurnosti. Maksimalistički zahtjevi SAD-a i Zelenskog neće dovesti do mira iz jednostavnog razloga što ukrajinska vojska ne može poraziti rusku, a ubrzo će i interes zapadne javnosti opasti i građani SAD-a i EU-a počet će pitati svoje vlade zašto se troši novac na izgubljeni rat.