Rat u Ukrajini: Rusi probili linije na više bojišta, Ukrajincima nedostaje ljudstva

Posrednički rat NATO-a protiv Rusije u Ukrajini nastavlja se nesmanjenom žestinom. Nakon neuspjeha Ukrajine u ljetnoj protuofenzivi, Rusija je preuzela inicijativu i u ratu iscrpljivanja koristi svoje velike resurse i vojnu nadmoć u sporom, ali uspješnom komadanju teritorija na istoku, dok se kod Hersona ruske snage fokusiraju na obranu od ukrajinskih iskrcavanja na lijevoj obali Dnjepra. Kao i ljetna protuofenziva i ova operacija na Dnjepru pokazala se neuspješnom i štetnom za moral, o čemu su pisali i britanski i američki mediji.

Ukrajinski Glavni stožer zatražio je od predsjednika Zelenskog da se mobilizira još najmanje 450 000 vojnika kako bi se stvorile nove brigade za novu protuofenzivu u 2024. godini. Kako bi se sačuvala efektivnost postojećih brigada, Glavnom stožeru potrebno je 20 000 mobiliziranih vojnika svaki mjesec. Ukrajina je već ranije od zemalja EU-a, poglavito Njemačke, tražila da se izbjegli muškarci u vojnoj dobi vrate u zemlju kako bi se mogli boriti. Društvenim mrežama i medijima šire se i brojne snimke prisilne mobilizacije diljem Ukrajine, što se kosi sa narativom na Zapadu kako je moral ukrajinske vojske i naroda na visokoj razini. Ostvaruju se predviđanja vojnih analitičara kako će aktualna faza rata iscrpljivanja, ukoliko se ona nastavi, negativno utjecati na ukrajinske ratne ciljeve, prvenstveno zbog gubitaka u ljudstvu.

Izvještaji sa ratišta u Ukrajini otkrivaju nam tešku situaciju na terenu, možda i najtežu za Ukrajinu u cijelom periodu rata. Na svim bojištima Rusi su ostvarili proboje i dobitke koji im omogućuju daljnja napredovanja. Na istoku, ruske snage probile su se na zapad, dalje od grada Bakhmuta. Kod Avdiivke koja je u poluokruženju, Rusi nastavljaju pomicati liniju istočno, sjeverno i južno od grada, opasno prijeteći zarobljavanjem gotovo 20 000 ukrajinskih vojnika. Na bojištu u Zaporižju koje je bilo najaktivnije u ukrajinskoj protuofenzivi, ruske snage vraćaju teritorij koji su okupirali prije ljeta. Selo Robotine u kojem su Ukrajinci izgubili na tisuće vojnika ponovno bi moglo pasti u ruske ruke. U Donjetskoj oblasti, ruski tenkovi probili su se prema gradu Novomihalivki, a cijela je bojišnica aktivirana i kod strateški važnog grada Kupjanska koji se nalazi na putu prema Harkivu. Ukrajinsko uporište preko Dnjepra u selu Krinkij ruske snage uništavaju topništvom i zračnim napadima onemogućujući bilo kakvo ukrajinsko napredovanje na tom području i prema mišljenjima većine vojnih analitičara, pitanje je dana kada će se ukrajinski marinci povući s tog područja. Osim zračnih i topničkih napada, ruske oklopne i pješačke snage zauzele su položaje u obližnjoj šumi i pritisnule obranu na svim dijelovima sela.

O operaciji na Dnjepru pisao je i „The Kyiv Independent“ 21. prosinca prenoseći mišljenja većine ukrajinskih marinaca koji ovu operaciju smatraju besmislenom i beznadnom. Autorica članka Asami Terajima o ovoj priči je izjavila sljedeće: „Hvala vam što ste čitali ovu priču. Bilo mi je emocionalno vrlo teško pisati o ovome, znajući da ovi vojnici – koji govore o ekstremno skupoj operaciji na istočnoj obali s vrlo malo rezultata – opet moraju otići u misiju idućeg dana. Dodatne probleme donosi nam i zabrana ukrajinskih vlasti na medijsko izvještavanje s tog ratišta. Ali, vjerujem kako se riječi ukrajinskih vojnika moraju čuti i njihova žrtva zapamtiti.“

Od navijačkih medija na Zapadu i u Hrvatskoj, koji ignoriraju pravo stanje na terenu, dobivamo samo informacije o odbijenim ruskim napadima ili ukrajinskim topničkim udarima koji izazovu veću materijalnu štetu Rusima. Danas je napadnuta ruska krimska luka prilikom čega je nastradao ratni brod Crnomorske flote. Prije toga, Ukrajina je medijima obznanila da je srušila tri moderna ruska lovca-bombardera Sukhoi 34, što Rusija zasad opovrgava. S druge strane Ukrajina opovrgava da su Rusi zauzeli grad Marijinku, jugozapadno od Donjetska. Rusko rušenje dva ukrajinska zrakoplova tipa Sukhoi 24 nije toliko prenošeno u medijima, kao rušenje Su-34, ili najave dolaska američkog F-16 koji će „preokrenuti rat u ukrajinsku korist“. Onako kako su to napravili Leopardi, Bradleyji, Abramsi, ekonomske sankcije i milijarde dolara i eura?

HRT prenosi i vijest o snižavanju dobi za mobilizaciju u Ukrajini s 27 na 25 godina te zahtjeve Glavnog stožera za još pola milijuna vojnika, ali bez komentara kako je to posljedica ogromnih ljudskih žrtava. Međutim, vidljiv je smanjeni entuzijazam novinara i rezerviranost prema vijestima s obje strane u ratu. Stanje na terenu kod zapadnih političara, ali i vlasti u Ukrajini, trebali bi izazvati mirnije tonove i spremnost na kompromis s Rusima, jer što je alternativa? Onome koji gleda na ovaj tragičan rat iz objektivnog kuta jasno je da Ukrajina ne može pobijediti vojnom silom, bez obzira na F-16 ili novi paket milijardi iz Washingtona i Bruxellesa, gdje političari koji su i zakuhali ovaj rat počinju uviđati da Rusija ipak nije toliko slaba kako su mislili.