Srbijanska „Politika“: Vukovar je 18. studenog oslobođen

Najstariji i najutjecajniji medij u Srbiji i na Balkanu, kako za svoje novine i portal kažu novinari i uredništvo beogradske „Politike“, objavio je svoj izvještaj sa obilježavanja jučerašnjeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Članak naslovljen „Hrvatska danas obeležava Dan sećanja, Vukovarom odjekuje Za dom spremni“ podsjeća na mnoge članke hrvatskih medija koji su se također snažno „angažovali“ naglasiti da se u Vukovaru moglo čuti skandiranje HOS-ovog pozdrava „Za dom – spremni“. Štoviše, „Politika“ se i pozvala na „Jutarnji list“ koji je izvještavao iz Vukovara o „ustaškom“ pozdravu.

Odmah na početku članka „Politika“ je jasno napisala kako Hrvati smatraju da je Vukovar 18. studenog 1991. „pao“, dok se u Srbiji taj dan smatra oslobođenjem Vukovara. Rat u Hrvatskoj 1991. novinar „Politike“ okarakterizirao je kao „poslednji rat na prostoru bivše SFRJ“. Obilježavanje vukovarske tragedije za srbijanske medije bilo je u sjeni velikih tenzija i prijetnji proustaškog Domovinskog pokreta Srbima u Hrvatskoj okupljenima oko Milorada Pupovca i njegovog SDSS-a. Sam događaj bio je u znaku HOS-a i ustaških obilježja. Sličan stav, ako ne i gotovo isti, imali su većina hrvatskih lijevo-liberalnih medija. Ustaški pozdrav „Za dom – spremni“ i ustaški grb s prvim bijelim poljem dominirali su Vukovarom. Imaju li Jutarnji, Večernji, 24 časa, Indeks.yu i ostali drugačiji stav po ovom pitanju?

Obilježavanje su propustili predstavnici srpske zajednice kojima je otvoreno prijetio Domovinski pokret, smatra „Politika“. Nisu li i hrvatski mediji prenosili takozvane „prijetnje“ Stipe Mlinarića Miloradu Pupovcu? Pišući o samom programu, srbijanski medij prenio je da su okupljeni hodali od vukovarske bolnice prema Memorijalnom centru, umjesto Memorijalnom groblju. Pozivajući se na hrvatske medije, izvijestili su da je bilo prisutno „desetak hiljada ljudi“. Utjecajna „Politika“ nas je i podsjetila da je HOS-ovcima zabranjen ulazak u Knin tijekom proslave „Oluje“ ove godine, gdje su htjeli praviti incidente i uzvikivati ustaški pozdrav. Opet, vidimo nevjerojatnu sličnost u pisanju hrvatskih i srbijanskih medija.

Pišući o gradonačelniku Vukovara Ivanu Penavi, „Politika“ je prenijela njegovu poruku onima kojima smeta HOS da ne dolaze u Vukovar, ali je i dodala pridjev „ustaški“ za slovo U iz riječi „VUKOVAR“ i za pozdrav „Za dom – spremni“. Hrvatska lijeva politička scena, to uključuje i HDZ, i hrvatski mediji kao i srbijanski vide ustaško U na Penavinom plakatu. Predsjednika Milanovića, „Politika“ je tek spomenula napisavši kako nije komentirao obilježavanje. Premijer Plenković nije komentirao prijetnje srpskoj zajednici, no Peđa Grbin je osudio ustaška obilježja u Vukovaru i time sakupio najviše bodova u najutjecajnijem srbijanskom mediju na Balkanu.

Na kraju članka, „Politika“ vrlo šturo i pogrešno iznosi karakter i posljedice vukovarske bitke. Bitka za Vukovar završila je nakon tromjesečnog sukoba tadašnjih pripadnika Jugoslavenske narodne armije i Zbora narodne garde koji je osnovao Franjo Tuđman. U grad su ušli pripadnici JNA. Poginulo je, prema nekim podacima kojima „Politika“ ne navodi izvor, 1624 ljudi, a ranjeno je više od 2500. Čije su to žrtve, koliko je stradalo vojnika, a koliko civila, „Politika“ nije precizirala. Nema nikakvog spomena umiješanosti Srbije, paravojnih četničkih formacija i domaćih srpskih pobunjenika. Ništa s epitetom „srpski“ ne postoji u ocjeni bitke. Ratovala je JNA u posljednjem ratu na teritoriju SFRJ. Ono što je zanimljivo jest datum i događaj koji novinar „Politike“ navodi kao početak bitke u Vukovaru: „Kao datum početka rata uzima se 29. jul 1991., kada su dva pripadnika JNA, koja su iz vukovarske kasarne sa regrutima na redovnom služenju vojnog roka došla u poštu u Borovo Naselje, da predaju pisma. Tu ih je napala patrola hrvatske policije.“ Na kraju, „Politika“ zaključuje da se u Hrvatskoj već godinama stvara mit o Vukovaru – „gradu heroju“.