Bivši predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata i posljednji predsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Stjepan Mesić napisao je memoare kojima su se došli diviti brojni političari, povjesničari, diplomati, novinari, odvjetnici i ostala politička i društvena elita Zagreba i Hrvatske, i bivšeg komunističkog sustava. Najpoznatiji hrvatski vicmaher i bivši negator genocida u Jasenovcu odlučio je prije smrti pokušati oprati svoj lik i djelo u hrvatskoj politici tijekom druge polovice 20. stoljeća i u prvih dva desetljeća 21. stoljeća.
U zagrebačkom hotelu Sheraton predstavio je svoju knjigu izrazito nacionalističkog naslova: „Progon i nacionalno buđenje – Borba za demokratsku Hrvatsku“. Kao i knjige bivšeg oznaša, udbaša i komunista Jože Manolića, „Politika i domovina – moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku“ i „Špijuni i domovina – moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku“, i naslov Mesićeve knjige također je pokušaj stvaranja prizvuka kod publike da se radi o izvanrednim borcima za hrvatsku stvar, umjesto o akterima koji su se samo našli na pozicijama moći kada se raspadala Jugoslavija, a stvarala neovisna Hrvatska. Ali tko će pisati o velikim Mesićevim i Manolićevim pothvatima za uspostavu slobodne Hrvatske, ako neće oni sami? Možda prof. Tvrtko Jakovina, jugoslavenski istoričar sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je Mesićevu knjigu i predstavio razdraganim gostima u Sheratonu.
U publici su se našli veliki državnici i omiljeni političari u hrvatskom narodu: Radimir Čačić, Krešo Beljak, Ivana Kekin, Mirando Mrsić, Zlatko Komadina, Slobodan Uzelac, Ivan Jakovčić, Ivo Josipović… Prisutan je bio i aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović koji je u Mesiću prepoznao državnika sa stavom.
Predstavljena knjiga obrađuje razdoblje Mesićeve borbe za pravdu i demokraciju u Hrvatskoj do kraja 1990. godine, a drugi i treći dio memoara razradit će njegovo političko djelovanje od 1991. do kraja karijere kojoj su se došli pokloniti i Čedo Prodanović, Davorko Vidović, Željko Jovanović, Budimir Lončar i brojni drugi antifašisti. Kakva imena! Bez publike koja se okupila u Sheratonu ne bi bilo nezavisne hrvatske države.
Jedna od glavnih poruka Stipe Mesića bila je da se i dalje treba boriti za demokratičnost u Hrvatskoj istaknuvši veliku ulogu Saveza komunista Hrvatske koji je taj proces i započeo prije 30 godina! Veliki istoričar svega, profesor doktor Tvrtko istaknuo je Mesićevu hrabrost u kritici HDZ-a 1990-ih godina. Govorio je i o nekakvoj katarzi koju moramo proći zbog događanja iz tih mračnih godina rata i vladavine dr. Franje Tuđmana. Sudeći po riječima Jakovine, i prije 30 godina imali smo Nezavisnu Državu Hrvatsku. Međutim, tada smo imali svjetlu točku u liku Stjepana Mesića koji je tijekom rata, a pogotovo nakon njega kao nasljednik poglavnika Tuđmana, uspio urediti i civilizirati demokratsku Hrvatsku i postati uzor novim naraštajima državnika poput Milanovića, Beljaka, Čačića, a izgleda i mlade nade hrvatske suverenističke politike Ivane Kekin.
Od tri knjige koliko će ih sveukupno biti, najbolji vicevi vjerojatno će se naći u dijelu gdje Mesić govori o stvaranju hrvatske države i Domovinskom ratu. Vic svih viceva je pretvorba iz ustaše u partizana 1994. kada je s Manolićem pokušao srušiti Tuđmana i raskoliti HDZ. Njegova borba u tom periodu zasigurno je bila od vitalnog značaja za hrvatsku državu. Danas, dok je još uvijek živ, Stipe se za Hrvatsku bori kao uvjereni antifašist i vatreni govornik u Kumrovcu, Srbu i šumi Brezovica, simbolima slobodne i neovisne hrvatske države.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.
© 2024 popodnevnik.hr, Sva prava pridržana.
Jude Martinez
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.