Telegram: Želimo članak o Jemenu, Tvrtko: Može, imam odličnu priču o Titu i Jemenu!

Rat u pojasu Gaze sa sobom je povukao napetosti diljem Bliskog istoka i zabrinutost svijeta za eskalacijom u širi regionalni rat. Posljednjih mjeseci pleme Huti iz Jemena, ujedno i šijitska islamistička organizacija, gađa trgovačke brodove i tankere koji plove Crvenim morem želeći tako naštetiti Izraelu i SAD-u kao njegovom najvećem savezniku. Tim dijelom svjetskih mora odvija se 15% svjetske trgovine što je SAD i zapadne saveznike natjeralo da se uključe i zračnim udarima pokušaju spriječiti daljnje remećenje globalnog gospodarstva. Teroristička organizacija Hutija kontrolira istok zemlje i gotovo cijelu jemensku obalu Crvenog mora. Država se već godinama nalazi u rasulu i poprište je posredničkog rata Irana i Saudijske Arabije. Od studenog do prosinca napadi na brodove povećali su se za 500%. Samu državu mnogi nazivaju malim Bliskim istokom zbog krize i građanskog rata kojima se ne nazire kraj.

Ekstremno lijevi portal „Telegram“ koji se predstavlja kao vrh profesionalnog novinarstva u državi od jugoslavenskog boga istorije Tvrtka Jakovine naručio je stručan članak o Jemenu kako bi čitateljima pokušali objasniti o kakvoj se državi radi i približili joj njezinu povijest i aktualnu političku situaciju. Pisac apologetike Bude Lončara i hvalospjeva komunističkom diktatoru i zločincu Josipu Brozu Titu „Telegramu“ je isporučio jedan prekrasan putopis i avanturu desetog po redu svjetskog ubojice 20. stoljeća. Celebrity profesor sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu i miljenik mainstream medija napisao je članak pod naslovom: „Zemlju šijita i marksista, gdje žvaču amfetamine, a košare pune glavama protivnika, i Tito je posjetio potajice“. Članak je „zaključan“, što znači da „Telegramu“ morate dati nešto novaca kako biste mogli pročitati tekst jednog od najvećih istoričara u regionu. Ako se sada nećete pretplatiti na „Telegram“, onda nećete nikada, jer ovakav zanimljiv sadržaj ne možete bilo gdje pročitati. Naravno, to što je Tito bio komunistički diktator ne znači da se o njemu ne treba pisati, upravo suprotno. Ono što je ovdje zanimljivo jest to što Jakovina kada progovara u medijima gotovo uvijek završi u apologetici jugoslavenskog ubojice, ili kako mu tepaju mali Mika Hrvoje Klasić i Ivo „Drobilica“ Goldstein, velikog državnika poštovanog u cijelom svijetu, o čemu nam najbolje svjedoči njegov veliki pogreb koji je izbrisao sve zločine i progone političkih protivnika koje je provodio u 35 godina svoje totalitarne vladavine.

Dio teksta koji bi nas trebao zainteresirati i odriješiti nam kesu za plaće „Telegramovih“ boraca za istinu i pravdu otkriva nam kako je Tito u luku Aden stigao slavnim brodom imena „Galeb“ kojeg današnji riječki komunisti žele sačuvati za buduće naraštaje, umjesto da ga predaju Hrvatskoj ratnoj mornarici za vježbe gađanja. Piše Tvrtko, bilo je to drugo veliko putovanje „Galebom“ u pratnji dva razarača i teretnog broda „Dinara“. I tako Jakovina gradi priču koja nestaje iza zatvorenih vrata Telegramove redakcije. Pretpostavljamo da profesor Jakovina nije doveo u pitanje to što je predsjednik države putovao svijetom luksuznim brodom, i to po drugi put, dok se Jugoslavija 1954. još obnavljala od rata, prožeta siromaštvom i neimaštinom. Problematičan po pitanju luksuza bio je jedino Franjo Tuđman koji je igrao tenis i nije posjedovao Rolls Royce.

Kako je mogao izgledati razgovor urednika „Telegrama“ i Tvrtka oko članka o Jemenu? Telegram: „Želimo članak o Jemenu“, Tvrtko: „Može, imam odličnu priču o Titu i Jemenu!“, i tako smo dobili jednu odličnu perspektivu o aktualnom sukobu u Jemenu, preko „Galeba“ i Tita. U istom stilu, možda saznamo nešto o Titovom putovanju u Kijev ili Tel-Aviv, a sve bi moglo kulminirati novom knjigom našeg najvažnije istoričara, naprimjer: „Tito i Galeb: Neočekivano putovanje“.