Tko je Tomislav Medak koji je napao Ivana Pernara na konferenciji za medije Sanje Dolenec?

Bivši zastupnik u Hrvatskom saboru, aktivist i političar Ivan Pernar posljednjih je tjedana redovit gost i novinar amater na press konferencijama gradonačelnika Tomislava Tomaševića Senfa. Došavši na konferenciju Senfove zamjenice Danijele Dolenec u centru za kulturu Trešnjevka, Pernar je počeo postavljati pitanja o smeću i upisima djece u gradske vrtiće. Tada je na njega glasno počeo vikati Tomislav Medak, voditelj programa Možemo za Zagreb, inače osoba s dvarfizmom, odnosno patuljastog rasta. Pernar je na svom Tik Tok računu podijelio video incidenta gdje se može vidjeti kako mu Medak govori: „Odšetaj van!“, dodavši i komentar: „Ain't no way bruh.. it's the Možemo! midget“.

Tko je Tomislav Medak i čime se bavi, osim koordinacije stranke Možemo! za područje grada Zagreba? Na stranicama Senfovog Instituta za političku ekologiju pronašli smo njegovu akademsku i aktivističku biografiju. Treba reći da je spomenuti institut civilna udruga, a ne znanstvena ustanova. Medak je doktorand pri Centru za postdigitalne kulture Sveučilišta u Coventryju, član Multimedijalnog instituta, knjižničar amater projekta Memory of the World/Javna knjižnica i umjetnik u izvedbenom kolektivu Badco. U svom radu bavi se pitanjima tehnologija, kapitalizma i postkapitalističke tranzicije (što god to značilo), s posebnim fokusom na ekološkoj krizi. Dakle, imamo ratnika za klimu, tko bi to predvidio? Na tzv. institutu provodi terenski rad u sklopu svog doktorata na temu „Remetiti tehnologije – može li se planetarna tehnosfera politički preusmjeriti prema postkapitalističkom metabolizmu?“. Sada kada ste sve ovo pročitali sigurno se pitate čime se ovaj čovjek bavi? Postkapitalistička tranzicija, planetarna tehnosfera, postkapitalistički metabolizam nisu pojmovi zbog kojih bi ste se trebali pitati što je to, već tko o njima govori i u okviru kojeg političko-društvenog kruga. Ako Medak uspije komisiji za obranu doktorata koherentno objasniti sve ove pojmove i odgovoriti na pitanje koje je sam sebi postavio onda zbilja zaslužuje biti najveći doktor znanosti na ovim prostorima. S obzirom da se aktivističko-marksistička skupina oko Možemo! pretvara da je intelektualno i znanstvenoljubivo društvo, tako za tu svrhu moraju izmišljati pojmove koji imaju prizvuk znanstvenosti i zbunjuju prosječnog čovjeka. Na taj način postaju intelektualno jači od svojih protivnika, iako ni sami ne znaju objasniti što se u njihovim glavama događa. Zanimljivo je kako Tomislav voli pojmove postkapitalizam i kolektiv, pitamo se zašto?

Čovjek koji se hrabro suprotstavio Pernaru također je i filozof, medijski teoretičar, filozof estetike, zagovornik slobodnog softvera i slobodne kulture. Tomo je i član kazališne skupine Badco, a ako mislite da se bave isključivo kazalištem, razmislite još jednom kada pročitate o čemu se radi, prema njihovim riječima: „Od svog osnutka u 2000. godini, BADco. se kroz suradnju troje koreografa/plesača, dvoje dramaturga i jednog filozofa, uz producenta skupine, sistematično bavi istraživanjem protokola izvođenja, predstavljanja i gledanja strukturirajući svoje projekte unutar različitih formalnih i percepcijskih odnosa i sklopova. Rekonfiguracija etabliranih odnosa izvedbe i publike, propitkivanje perspektivnih datosti i arhitektonike izvedbe, problematizacija komunikacijskih struktura – sve to čini BADco. međunarodno relevantnim umjetničkim fenomenom i jedinstvenim izvedbenim doživljajem.“ Što ste saznali o ovoj skupini? Pretpostavljamo da ne izvode grčku dramu, Gospodu Glembajeve ili nešto slično. Ne daj Bože da se i ovo plaća novcem poreznih obveznika.

Možemovac Tomo autor je i članka „Estetizacija tehnopolitike“ u publikaciji „Filozofija je ženskog roda“. Pročitajte još jedanput, a ako vam opet nije jasno o čemu ovaj čovjek piše, zbilja ste neobrazovani, zadrti i nikada nećete shvatiti u kojem je divnom smjeru krenulo obrazovanje i akademski svijet. Područja djelovanja i promišljanja Tomislava Medaka brojna su i mnogima od nas nedokučiva. Klimatska pravda, pravedna raspodjela dobara, borba protiv mizoginije, regulacija društvenih mreža, rasizam i sve gore navedeno samo su neki od frontova na kojima Senfov imenjak naoružan akademskim oklopom postmoderne marskističke ljevice doprinosi ovom društvu. S obzirom da su Možemovci zaokupirani izmišljanjem pojmova i filozofskih sintagmi pomiješanih s idejama Karla Marxa i eko ratnika, nije ni čudo što se u Zagrebu ne može pokupiti smeće i upisati djecu u vrtiće. Kako napraviti taj posao, možda treba pitati veleumove u Centru za postdigitalnu kulturu Sveučilišta u Coventryju.