U Bosni i Hercegovini i na Balkanu postoji minimalno 20 džihadističkih skupina, kakvo je stanje sigurnosti u Hrvatskoj?

Prema pisanju talijanskih medija koje su prenijeli hrvatski i srpski, u Bosni i Hercegovini i na Balkanu nalazi se najmanje 20 džihadističkih ćelija. Do tog podatka došle su talijanske obavještajne službe. Zatvaranje talijanske granice prema Sloveniji i uvođenje kontrola vjerojatno su posljedica tih saznanja. Čim je Italija zatvorila granicu, Slovenija je učinila isto prema Hrvatskoj. Džihadističke grupe mogu se pronaći na prostoru gotovo čitavog Balkana, u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Pripadnici tih skupina uglavnom su bivši teroristi iz ISIL-a, sa područja Sirije i Iraka, a iz skupine migranata koje prolaze tzv. balkanskom rutom regrutiraju nove članove. Od početka rata u Izraelu, njihove su se aktivnosti intenzivirale.

Glavne karakteristike tih skupina su transnacionalne i međuetničke mreže, često s europskim mrežama, smatraju talijanske službe. Sve su države u okruženju obavještene o ovome te upozorene da postoji veliki rizik da će se ti teroristi probiti do Europe. Jedna od glavnih organizacija su Balkanski lavovi čiji je primarni zadatak ojačati džihadistički pokret na periferiji i planirati nove terorističke akcije u Europi. U Bosni i Hercegovini prevladavaju salafističke i vehabijske skupine.

Nedavno je Hrvatska SOA (Sigurnosno-obavještajna agencija) izašla u javnost s ocjenama stanja sigurnosti u Hrvatskoj. O konkretnim akcijama SOA ne može govoriti, ali uvjerava javnost da naporno radi na preventivnim mjera te surađuje s policijom i drugim službama, pa i onim stranim. Predsjednike države, vlade i Sabora SOA redovito izvješćuje o svojim aktivnostima i prikupljenim informacijama. Mogućnost terorističkog napada nikada se ne može u potpunosti isključiti, kažu iz SOA-e, ali trenutačno nema nikakvih pokazatelja izravne terorističke prijetnje za Hrvatsku.

Gostujući na HRT-u, vojni analitičar Marinko Ogorec rekao je da su pojačani nadzori na granicama unutar Schengena stigli prekasno jer su teroristi u Europu već odavno stigli. Odgovornost za terorističke napade snose sve države koje su dopuštale ilegalnu migraciju, a danas je samo pitanje vremena kada će se teroristi u Europskoj uniji aktivirati. Kao najbolji primjer države destabilizirane lošom imigrantskom politikom, Ogorec je naveo Švedsku u kojoj je vojska izašla na ulice.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović također je aktivan u medijima po pitanju hrvatske granice i ilegalnih migranata. Umjesto utvrđivanja granice, Božinović najavljuje izgradnju prihvatnih centara za registraciju migranata. Pogoršanje sigurnosne situacije nema, tvrdi ministar, iako u Hrvatsku ulazi sve više migranata. Logika nalaže upravo suprotno. Ipak, Božinović uvjerava da nećemo biti tzv. „hot spot“. Komentirajući žicu koju ima Mađarska, Davor smatra da ne služi svrsi jer kroz nju navodno prolazi više migranata nego kroz Hrvatsku. Što hrvatski policajci misle, bi li im žica pomogla? Nije bitno, pa neće Hrvatska biti kao Mađarska. Dolazak vojske na granicu Božinović odbacuje, iako bi ona pomogla u ljudstvu i logistički, s obzirom da su policijske snage rastegnute duž cijele granice s BiH. U hvatanju migranata i krijumčara angažirani su svi rodovi policije, granična, temeljna, interventna, specijalna, što nam govori da Hrvatskoj nedostaje ljudstva. Ali, vojsku nećemo slati, jer to zagovara desni politički spektar.