U Ukrajinu su pristigli posljednji M1A1 Abrams tenkovi američke proizvodnje. Prvi od 31 tenka pristigao je u Ukrajinu krajem rujna. Međutim, iako su Ukrajinci zahvalni za tenkove, nisu baš najsretniji što su stigli nakon završetka famozne velike ukrajinske ofenzive koja nije postigla ništa značajno na bojištu, čak niti na taktičkoj razini. Jedno od mnogih opravdanja je i zakašnjela američka isporuka tenkova s kojima bi ukrajinska vojska navodno nešto postigla. Obećani tenkovi trebali su stići još u siječnju ove godine. Na golemoj ukrajinskoj bojišnici protiv ruske vojske sa tisućama tenkova i stotinama tisuća vojnika, stotinama lovaca i bombardera i stotinama jurišnih helikoptera, 31 američki tenk donio bi značajnu prevagu.
Ukrajinske posade za američke tenkove obučavane su u Njemačkoj od strane američkih instruktora i sada su zajedno sa opremom i streljivom vraćeni u Ukrajinu gdje će se uključiti u ratne operacije i vrlo vjerojatno, kao i njemački Leopardi ili britanski Challengeri, neće donijeti gotovo ništa strateški na bojnom polju. Vijest o prvom uništenom Abramsu stići će vrlo brzo po uključenju tih strojeva u borbu. Vojni stručnjaci, koliko god bili naklonjeni Ukrajini, smatraju da 31 Abrams neće donijeti ništa značajno na terenu. Mala količina i problematična i skupa logistika koja stoji iza naprednih američkih tenkova jedan su od razloga tog stava. Zastupnik u ukrajinskom parlamentu Oleksij Gončarenko zahvalio se na donaciji, te rekao da ti tenkovi ne mogu napraviti razliku i da se rat neće završiti ove godine. Jedno je također sigurno, a to je da Ukrajina neće osloboditi teritorij koji su Rusi zauzeli i svako odugovlačenje rata ide na štetu života Ukrajinaca. A to za sobom povlači i nove teritorijalne dobitke za Rusiju.
Sve je više očito da Ukrajina u vođenju rata ovisi isključivo o američkom novcu i utjecaju u NATO-u. Izuzev Velike Britanije, europske države bi najradije da se rat zaustavi što je prije moguće, bez obzira na to hoće li Ukrajina pobijediti ili ne. Ovaj rat je za europsko gospodarstvo veliki teret, što se pogotovo vidi na primjeru Njemačke čija je ekonomija bila pogonjena jeftinim energentima i rudama iz Rusije. Manje zemlje poput Mađarske i Slovačke, otvoreno se protive slanju dodatnog oružja Ukrajini, a čak je i Poljska zauzela rezerviraniji stav prema ratu, nakon sukoba sa Zelenskim oko ukrajinskog žita, ali i nakon što je potrošila svoje vojne resurse koje je mogla poslati u Ukrajinu. Kako se pozornost sa rata u Ukrajini premješta na Bliski istok, tako će se i Amerikanci postepeno povući iz ovog posredničkog rata koji je pokrenut s namjerom da se preko žrtve Ukrajinaca oslabi Rusija.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.
© 2024 popodnevnik.hr, Sva prava pridržana.
Jude Martinez
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.