EU i dalje kupuje rusku naftu i plin: Više od 238 milijardi eura od početka rata

U kontekstu dogovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o uvozu ruskog dizela u SAD, vrijedi podsjetiti na činjenicu da Europska unija (EU) i njezine države članice i dalje uvoze ruske energente, naftu i plin, doduše u znatno manjim količinama nego prije ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine.

Britanski Spectator od 'Ukrajina će dobiti rat' do 'Ukrajina gubi rat' (rujan 2022.-rujan 2026.)

Prema podacima Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) i projekta Russia Fossil Tracker, od početka rata do početka listopada 2026. zemlje EU-a platile su Rusiji više od 238 milijardi eura za fosilna goriva. Rusija je u istom razdoblju globalno zaradila oko 1163 milijarde eura od izvoza nafte, plina i ugljena.

Drastičan pad, ali ne i potpuni prekid

 Uvozi su se smanjili za 80 do 90 posto u odnosu na vrhunac iz 2022. godine. Ruski udio u europskom uvozu plina pao je s oko 45 posto na približno 12-13 posto, a udio nafte s oko 27 posto na 1 do 3 posto. Ugljen je potpuno zabranjen sankcijama.

Unatoč tome, EU je u 2025. i 2026. ostala među najvećim kupcima ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i značajan kupac cjevovodnog plina.

Nafta: Embargo s iznimkama za Mađarsku i Slovačku

 Embargo na morske uvoze ruske sirove nafte na snazi je od prosinca 2022., a na naftne derivate od veljače 2023. godine. Ostaju iznimke za cjevovod Družba. Jedine dvije države članice koje i dalje uvoze rusku sirovu naftu putem tog cjevovoda su Mađarska i Slovačka. U novijim mjesecima 2026. te dvije zemlje i dalje čine gotovo sav preostali uvoz ruske nafte u EU.

Mendel: Nikada u povijesti Ukrajine od stjecanja neovisnosti Kijev nije tako otvoreno ušao u sukob s Washingtonom

Plin: LNG i dalje stiže, potpuna zabrana do 2027. godine

 Ruski plin dugo nije bio pod sankcijama. Cjevovodne isporuke danas uglavnom dolaze preko TurkStreama (Balkan Stream) u Mađarsku, Slovačku i druge zemlje jugoistočne Europe. LNG, posebno s arktičkog projekta Yamal, i dalje stiže u znatnim količinama u Francusku, Španjolsku, Belgiju i druge luke.

U prvih devet mjeseci 2026. EU je uvezla rekordnih 12,18 milijuna tona ruskog arktičkog LNG-a, vrijednog oko 7,88 milijardi eura. Europa je u tom razdoblju preuzela oko 85 posto isporuka s Yamala. Međutim, EU je 2025. i početkom 2026. donijela regulativu za potpuni fazni izlazak iz ruskog plina: zabrana kratkoročnih LNG ugovora vrijedi od travnja 2026., dugoročnih od 1. siječnja 2027., a cjevovodnog plina do kraja 2027. godine.

Ukupni iznosi od početka rata prema CREA-i (ažurirano 9. listopada 2026.) su sljedeći. EU zemlje članice platile su Rusiji više od 238 milijardi eura za fosilna goriva. Od toga je na plin (cjevovodni i LNG) otpalo oko 123 milijarde eura, na naftu oko 111-112 milijardi eura, a na ugljen oko 4 milijarde eura.

U trećoj godini rata EU je za ruske energente potrošila više novca nego što je te godine dodijelila financijske pomoći Ukrajini. Mjesečni iznosi u 2026. i dalje se kreću oko 1 do 2,3 milijarde eura, ovisno o mjesecu, uglavnom zbog plina.

Planovi i ostaci ovisnosti

 Europska komisija i države članice službeno su se obvezale na potpuni prekid uvoza ruskog plina i nafte do kraja 2027. godine. Do tada će dio prihoda od europskih kupaca i dalje teći u ruski proračun. Najveći trenutni kupci unutar EU-a su Mađarska i Slovačka (nafta i cjevovodni plin) te Francuska, Španjolska i Belgija (LNG).

Iako je ovisnost o Rusiji drastično smanjena, potpuni prekid još nije ostvaren. Podaci CREA-e i Eurostata pokazuju da se trgovina energentima s Rusijom svela na uski, ali još uvijek postojeći kanal koji i dalje donosi prihode Moskvi.

Glenn Diesen: Dvije suprotstavljene hipoteze o ruskoj invaziji na Ukrajinu