'Zagrepčanke godine' po izboru Možemo: Zalažu se za pobačaj, preziru Crkvu i 'klečavce' te zastupaju kulturu smrti

Nagrada „Zagrepčanka godine“, koju povodom Međunarodnog dana žena dodjeljuje gradska vlast, u mandatu stranke Možemo u pravilu se dodjeljuje radikalnim feministicama koje u javnosti istupaju za pobačaj i s prijezirom prema moliteljima i Katoličkoj Crkvi. Od pet žena koje su dobile nagradu samo jednu možemo izdvojiti iz tog radikalnog i ekstremističkog kruga – Ivanu Kalogjeru Brkić. Podsjetimo, riječ je o novinarki i predsjednici udruge „Nismo same“ koja se istaknula u borbi za destigmatizaciju žena oboljelih od raka nakon što joj je i samoj dijagnosticiran rak dojke. Ostale „Zagrepčanke godine“ istaknule su se zalaganjem za pobačaj i pozivima na „uklanjanje“ vjernika koji mole u javnosti.

Obuljen Koržinek našim novcem plaća feministice da pružaju otpor 'rodnim dezinformacijama'

Može li se zadužiti grad zalaganjem za kulturu smrti te otvorenim prijezirom prema Crkvi i najvećoj vjerskoj skupini u državi? Možemo smatra da može!

Bezbradica Jelavić – 2022.

 Prve godine kada je Možemo mogao odlučivati o „Zagrepčanki godine“, 2022. je izabrana Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica koja je zastupala homoseksualni par Šegota-Kožić. Ivo Šegota i Mladen Kožić postali su prvi istospolni par kojem je dopušteno udomiti dijete. Rad Bezbradice Jelavić obilježen je feminizmom i rodnom ideologijom, posebice u zalaganju za ratifikaciju Istanbulske konvencije 2018. godine.

Dvije godine nakon nagrade, 2024., zajedno s radikalnom feministicom Nevom Tölle iz Autonomne ženske kuće Zagreb predstavila je prijedlog zakona temeljem kojeg bi ljudi koji mole u blizini bolnica ili koji na bilo koji način pokušaju odgovoriti ženu od pobačaja mogli završiti u zatvoru u trajanju od jedne do tri godine.

Novi članak zakona glasio bi ovako: „Tko smeta ostvarivanju prava na dobrovoljni prekid trudnoće na način da uznemirava ženu radnjama ili ponašanjem koje je neželjeno, nametljivo, uvredljivo, zastrašujuće, predstavlja psihičku ili tjelesnu prisilu ili na drugi način smeta ostvarivanje prava na dobrovoljni prekid trudnoće, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine“.

Također, s Tölle je tada istupila i protiv molitelja krunice na trgovima o čemu ćemo više govoriti niže u tekstu. Danas je Bezbradica Jelavić ustavna sutkinja izabrana na prijedlog ekstremno lijeve oporbe.

Walsh: Feminizam je najgora stvar koja se ikada dogodila Zapadnoj civilizaciji

Mirela Čavajda – 2023.

 U visokom stupnju trudnoće Mirela Čavajda je željela usmrtiti svoje nerođeno dijete koje je nazvala Grga. Njezin zahtjev bio je u suprotnosti sa zakonom, a na pozive liječnika da se bebi pokuša pomoći se oglušila. U konačnici je nerođenog sina usmrtila u Sloveniji, o trošku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Pritom je i pristala biti politički instrument Možemo i ekstremno lijevih skupina strastvenih u zagovaranju „prava na pobačaj“.

Dakle, Čavajda je postala „Zagrepčanka godine“ jer je usmrtila svoje nerođeno dijete, kojemu je čak dala i ime, zato što mu je dijagnosticiran tumor na mozgu kojeg nije htjela pokušati liječiti. Evo nagrade!

Tko je Dorotea Šušak, radikalna feministica i zaštitnica 'reproduktivnog zdravlja' u regionu?

Sanja Sarnavka – 2024.

 Jedna od najutjecajnijih feministica Sanja Sarnavka izabrana je za „Zagrepčanku godine“ 2024. godine. Javnost ju prepoznaje kao „micateljicu klečavaca“ i strastvenu aktivisticu za „pravo na pobačaj“. Kći je partizana, odnosno dolazi iz vojne obitelji bivše države.

Krajem 2025. „proslavila se“ u medijima s peticijom „Micanje klečavaca u ime 18 ubijenih žena u 2025.“ koju je predala Saboru i Ustavnom sudu. Iako „klečavci“ s ubijenim ženama nemaju nikakve veze, Sarnavka ih je ipak besramno povezala s tim groznim zločinima. Protivi se i Hodu za život te ustavnoj definiciji braka kao zajednice žene i muškarca.

Nadalje, riječ je o dugogodišnjoj aktivistici koja je djelovala u nizu udruga za „ljudska prava“ dobro financiranih iz javnih proračuna. Njezinu „zavidnu“ karijeru obilježila je udruga B.a.b.e. Povezana je i s Centrom za ženske studije, feminističkom udrugom iz koje su se niknuli tzv. „rodni studiji“ koji su pokušavaju implementirati u formalno visoko obrazovanje.

Rodom i feminizmom bavila se i u Hrvatskom helsinškom odboru. Diljem Europe i svijeta držala je predavanja iz feminizma, roda i na temu ženskih prava. Trenutačno je na čelu Zaklade Solidarna koju su osnivali i istaknuti članovi stranke Možemo, a vrijedi i kazati kako je bila članica Sorosevog Savjeta Instituta Otvoreno Društvo – Hrvatska.

Tko je Josipa Lulić, 'trenerica kazališta potlačenih' i čelnica udruge bliske stranci Možemo?

Neva Tölle – 2026.

 Nakon Kalogjere Brkić 2025., svoju priliku uzeti buket cvijeća i priznanje od gradonačelnika u tenisicama dobila je i možda najekstremnija feministica od svih ovdje nabrojenih – Neva Tölle.

Jedna je od osnivačica udruge Autonomna ženska kuća Zagreb i dugogodišnja savjetnica. Svoj rad na području zaštite žena i djece od nasilja usko je vezala uz ideologiju feminizma. Tölle je velika zagovornica „prava na pobačaj“. Suosnivačica je i ekstremno lijeve udruge Centar za ženske studije. Godine 2017. bila je aktivna u Radnoj skupini za ratifikaciju Istanbulske konvencije.

U Katoličkoj Crkvi Tölle vidi organizaciju koja djeluje na nedopustiv način. Naime, stavovi i nauk Crkve utječu na percepciju žena na pobačaj, što je za nju skandalozna pojava u demokratskoj državi.

U ljeto 2024., zajedno sa svojom prijateljicom odvjetnicom Sanjom Bezbradicom Jelavić, Tölle je sazvala konferenciju za medije i „klečavce“ optužila da svojim „aktivnostima“ doprinose nasilju i diskriminaciji žena.

Molitvu krunice na trgu Tölle je okarakterizirala kao opasnost. Opisala ju je kao „nasilje upakirano u ekstremistički, vjerski proizvod kojemu je namjera terorizirati žene i svoj utjecaj širiti u sve sfere ženskih života“. Kazala je kako molitva na trgovima „uznemirava i ponižava“ građane te je pozvala državu na „neodgodivo djelovanje“.

„Stop moliteljima na javnim prostorima! Stop nasilju nad ženama i ubojstvima žena!“, završila je Tölle sa svojim pozivom na represiju protiv vjernika i njihovih prava.

Čulina: Kulturni kartel na grbači naroda ili kako javnim novcem financiraju blaćenje vlastitih građana

To su žene vrsne stranke Možemo!

Tomašević izgubio trećinu glasova, Možemo pogazio obećanje o suradnji sa SDP-om, a Jakuševec nije zatvoren