Savjetnik iz ureda ukrajinskog predsjednika Zelenskog kaže kako zakonodavci iz obje stranke u SAD-u traže od Zelenskog da smanji dob za mobilizaciju na 18 godina. Sredinom travnja ove godine, ukrajinski parlament već je donio novi zakon o mobilizaciji, piše „The Kyiv Independent“.
Prema novom zakonu dob za mobilizaciju spuštena je s 27 na 25 godina. Ujedno je zakon i olakšao proceduru oko procjene tko može biti mobiliziran. Pooštrene su i kazne za izbjegavanje vojne službe. Savjetnik Zelenskog, Serhij Leščenko otkrio je ukrajinskim medijima kako iz SAD-a, iz redova i republikanaca i demokrata, dolazi snažan pritisak na smanjenje dobi za mobilizaciju za još sedam godina, odnosno na 18.
"The Kyiv Independent": Ukrajina ima problem s mobilizacijom
Kako piše „The Kyiv Independent“, Amerikanci su se pozvali na iskustvo Vijetnamskog rata, kojeg su izgubili, kada su muškarci od 18 do 26 godina bili podložni mobilizaciji. Oko 2,2 milijuna američkih mladića prošlo je nekakvu vrstu službe za vrijeme tog rata. Zasad, svjedoči Luščenko, Zelenski nije popustio pritisku. Međutim, nastavlja lobirati i tražiti od SAD-a dodatnu vojnu i financijsku pomoć.
Od 18. svibnja do 16. srpnja 4 690 496 muškaraca u vojnoj dobi ažuriralo je svoje podatke do roka koji je zadan na dan 17. srpnja. Podaci su to ukrajinskog ministarstva obrane.
Prošlog mjeseca, sličan „savjet“, odnosno prigovor, mogli bismo reći, imao je i poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski. Rekao je kako je zakon o mobilizaciji stigao godinu dana prekasno. Trebao je biti donesen, govori Sikorski, kada je bilo „puno dobrovoljaca“, a „ljudi su se osjećali ugroženo“. Ispričao je i svoj susret s ukrajinskim frizerom u Varšavi kojeg je upitao zašto ne brani svoju zemlju.
Što se može zaključiti iz ovog pritiska na Zelenskog? U prvom redu, diplomacija i dalje nije opcija. Zapad se i dalje drži za Ukrajinu pogubne taktike – „do posljednjeg Ukrajinca“. Zatim, ovo nam otkriva i kako Ukrajina ima velike žrtve, možda i deset puta veće od onoga što su ukrajinske vlasti objavile. Naime, Ukrajina tvrdi kako je broj poginulih ukrajinskih vojnika daleko manji od 100 000, oko 70 000. Međutim, pitanje je to koje je tabu tema u državi. Još početkom ove godine isti ovaj ukrajinski medij objavio je članak o bivšem glavnom ukrajinskom tužitelju koji je tada izjavio kako je Ukrajina izgubila 500 000 vojnika, što poginulih, što teško ranjenih. Tome treba dodati i da je gotovo trećina stanovnika izbjegla, uključujući i velik broj muškaraca sposobnih za borbu. Ukrajina danas, prema procjenama, ima 25-27 milijuna stanovnika, a prije rata 2022. imala je oko 40 milijuna.
Bivši glavni ukrajinski tužitelj: Ukrajina je izgubila pola milijuna vojnika
Deset mjeseci kasnije, brojka od pola milijuna vrlo lako je mogla narasti između 600 i 700 000 poginulih i ranjenih. U ratu iscrpljivanja koji Rusija vodi protiv Ukrajine, ovo neizbježno vodi u poraz Kijeva i sponzora iz NATO saveza. Maksimalna procjena ruskih gubitaka iznosi nešto više od 650 000, no to su podaci ukrajinskog ministarstva obrane. Broj je zasigurno daleko manji, iz jednostavnog razloga što ne postoji država koja za vrijeme rata ne preuveličava gubitke neprijatelja. Kada bi to i bila istina, u ratu iscrpljivanja Ukrajina opet ne bi mogla izaći kao pobjednica.
Propala ukrajinska vojna operacija prelaska Dnjepra
Zelenski je upravo u ukrajinskom parlamentu predstavio svoj famozni „Plan pobjede“ od pet točaka. Tri zasebne točke ostale su tajna, odnosno poznate su samo zapadnim sponzorima. Prva točka je ulazak u NATO što je gotovo pa nemoguće u ovim okolnostima kada mu Zapad u strahu od eskalacije ne dopušta ni gađanje dalekometnim projektilima ciljeve u Rusiji.
'The Kyiv Independent': Olaf Scholz ne želi dati Ukrajini krstareće rakete Taurus
Druga točka je možda i kontroverznija od prve. Zelenski naglašava kako je bitno ratovati i na ruskom teritoriju, referirajući se na fijasko u Kursku i nepotrebno trošenje resursa u toj regiji za vrijeme dok bojišnica u Donbasu puca po šavovima.
Treća točka tiče se „ne-nuklearnog odvraćanja“. Dio te točke također nije javan. Detalji su poznati SAD-u, UK-u, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Četvrtka točka je ekonomska i govori o suradnji Ukrajine i Zapada u iskorištavanju resursa poput litija, uranija i titanija. Hoće li time Ukrajina plaćati ili otplaćivati vojnu i financijsku pomoć? Ova točka naglašava i nužnost nastavka i proširenja sankcija protiv Moskve.
Američki senator Graham: Ukrajina ima minerale vrijedne trilijune dolara, ne smijemo to dati Putinu!
Zadnja, peta točka govori o sigurnosti Ukrajine i Europe nakon rata. Zelenski je ponudio NATO savezu svoju „veliku i iskusnu“ vojsku koja može u Europi zamijeniti američke NATO trupe. „Ovaj plan moramo implementirati u stvarnost kako bi prisilili Rusiju na mirovni samit i pristanak na završetak rata“, rekao je Zelenski.
Dakle, plan je nastavak rata, odnosno mogući svjetski sukob. Zelenski pritom postavlja i uvjete koji ne odgovaraju stanju na terenu. Ako nas je povijest ičemu naučila to je pravilo, svidjelo se nekome to ili ne, da uvjete mira diktira onaj koji je snažniji na terenu, odnosno pobjednik. Ukrajina to zasigurno nije, a svakim mjesecom koji odmiče sve je bliže teškom porazu.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.
© 2024 popodnevnik.hr, Sva prava pridržana.
Jude Martinez
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus.